Evropska unija je u utorak produžila sankcije usmjerene na pojedince i organizaciju optuženu za kršenje ljudskih prava i represiju u Rusiji do maja 2027. godine.
Savjet Evropske unije saopštilo je da će mjere ostati na snazi još godinu dana, upozoravajući da ostaje "nepokolebljivo u osudi kršenja ljudskih prava i represije u Rusiji".
Sankcije se primjenjuju na "72 osobe i jedan entitet", prema Savjetu.
Oni koji su pod režimom sankcija podliježu zamrzavanju imovine, što znači da je sva imovina koja se drži unutar EU blokirana, dok je državljanima i kompanijama EU zabranjeno da im daju sredstva na raspolaganje.
Pojedinci se takođe suočavaju sa zabranama putovanja koje im sprečavaju ulazak ili prolazak kroz teritoriju EU.
Savjet je saopštilo da je "duboko zabrinuto zbog kontinuiranog pogoršanja stanja ljudskih prava" u Rusiji, posebno "u kontekstu ruske agresije protiv Ukrajine".
Okvir je prvi put uveden u martu 2024. godine kao dio odgovora EU na "ubrzanu i sistematsku represiju u Rusiji".
Mjere su uspostavljene ubrzo nakon smrti ruskog opozicionog lidera Alekseja Navaljnog, što je izazvalo međunarodnu osudu i ponovnu kontrolu postupanja Kremlja prema političkim protivnicima.
U okviru režima sankcija, EU može ciljati ljude i organizacije koje se smatra odgovornim za "ozbiljna kršenja ili zloupotrebe ljudskih prava", "represiju civilnog društva i demokratske opozicije" i za "potkopavanje demokratije i vladavine prava u Rusiji".
Paket takođe uključuje trgovinska ograničenja na izvoz opreme u Rusiju koja bi se mogla koristiti za "unutrašnju represiju" ili za "praćenje ili presretanje telekomunikacija".
Odnosi između Brisela i Moskve naglo su se pogoršali od potpune ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, a EU je nametnuo više rundi sankcija protiv ruskih zvaničnika, preduzeća i institucija.