Vašington je obavijestio saveznike da će postepeno smanjiti broj strateških bombardera, borbenih aviona, bespilotnih letjelica, podmornica i ratnih brodova namijenjenih NATO-u, nastavljajući time pritisak na Evropu da preuzme veću odgovornost za vlastitu odbranu.
ADVERTISEMENT
Odluka je saopćena u petak na sastanku direktora za politiku NATO-a iza zatvorenih vrata, a prenio ju je savjetnik Pentagona Alexander Velez-Green, navode dvojica diplomata iz Saveza koji su željeli ostati anonimni.
Smanjenje vojnih kapaciteta odražava dugogodišnji napor američkog predsjednika Donald Trump da redefinira ulogu Amerike u savezu, kao i strateški zaokret administracije prema drugim regijama poput Indo-Pacifika, piše Politico.
Trump je već ranije izazvao zabrinutost evropskih saveznika najavom povlačenja 5.000 vojnika iz Njemačke, što se kasnije pokazalo da uključuje i 4.000 vojnika iz Poljske, da bi se potom predomislio i najavio slanje dodatnih 5.000 vojnika u Poljsku.
Situacija mnogo jasnija
Prema riječima diplomata, tačan obim smanjenja još nije definiran, a SAD nije naveo ni rokove za povlačenje. Vašington je također uvjerio saveznike da neće biti promjena u njegovom nuklearnom odvraćanju.
"Na sastanku nisu izneseni svi detalji, ali sada je situacija mnogo jasnija. Ovisit će o sposobnosti drugih da ponude alternative. Neka sredstva ostaju netaknuta, druga se povlače u potpunosti, a neka bi se mogla smanjiti za polovinu ili trećinu", izjavio je treći diplomat NATO-a, također pod uslovom anonimnosti.
"Vremenski okvir je složeniji jer je povezan s vjerodostojnošću odvraćanja i odbrane. Ipak, ništa još nije konačno odlučeno, čak ni unutar SAD-a", dodao je.
Očekuje se da će evropski saveznici i SAD nastaviti raspravu o ovom pitanju na NATO-ovoj konferenciji o generiranju snaga sljedećeg mjeseca. Na tom sastanku nacionalni vojni planeri definiraju koje sposobnosti mogu ponuditi Savezu i pod kojim uslovima.
Prema NATO-ovom sistemu, članice povremeno prijavljuju vojnike i opremu koje stavljaju na raspolaganje za operacije Saveza, čime postaju dostupni vrhovnom zapovjedniku u slučaju rata. Vašington sada želi smanjiti te svoje obaveze, čiji su detalji strogo čuvana tajna.
Američka analitičarka i stručnjakinja za pitanja odbrane, vojne strategije i vanjske politike SAD-a Jennifer Kavanagh smatra da bi smanjenje stvorilo praznine koje bi bilo posebno teško brzo popuniti, pogotovo kada je riječ o podmornicama i strateškim bombarderima. Ipak, tvrdi da evropski saveznici ne bi trebali težiti zamjeni "jedan za jedan".
"Kod ovog povlačenja SAD-a nije ključno da Evropa nadomjesti tačno ono što je izgubljeno, već da shvati šta joj je zaista potrebno za odbranu i da nabavi te sposobnosti. Općenito, Evropa to može postići u roku od pet godina", rekla je Kavanagh.
Savez se pretjerano oslanjao na američke snage
Američki državni sekretar Marco Rubio u petak je jasno poručio ministrima vanjskih poslova članica NATO-a da slijede daljnja smanjenja američkih trupa i naoružanja, istovremeno ih uvjeravajući da će se sve odvijati na koordiniran način.
"U Savezu se dobro razumije da će se prisustvo američkih snaga u Evropi prilagođavati - na tome se već radilo, i to u koordinaciji s našim saveznicima. Ne kažem da će time biti oduševljeni, ali svakako su svjesni situacije", rekao je Rubio novinarima u Helsingborgu.
Glasnogovornica NATO-a Allison Hart izjavila je za Politico kako se "Savez pretjerano oslanjao na američke snage i sposobnosti".
Dodala je: "No, kako Evropa i Kanada više ulažu u odbranu i razvijaju veće sposobnosti, tako se i ravnoteža odgovornosti može promijeniti. Ova promjena jača odbrambene planove NATO-a jer smanjuje prekomjerno oslanjanje na jednog saveznika i odražava širu promjenu koja se događa unutar Saveza."