Posjeta Milorada Dodika Sjedinjenim Američkim Državama i njegovo prisustvo na CPAC konferenciji u Mar-a-Lagu na Floridi ponovo su otvorili pitanje stvarnog uticaja koji lider SNSD-a ima u političkim krugovima bliskim američkom predsjedniku Donaldu Trumpu. Dok se takvi kontakti u domaćoj javnosti predstavljaju kao potvrda dobrih odnosa sa Vašingtonom, sagovornici Euronewsa BiH smatraju da je riječ prije svega o lobiranju, plaćenom pristupu i političkom marketingu.
ADVERTISEMENT
Branko Nešković, diplomata i publicista iz Banjaluke, ocjenjuje da Dodikova posjeta ima mnogo veći značaj za domaću nego za američku javnost. Smatra da američki birači uglavnom ne poznaju političke prilike u BiH i Republici Srpskoj, zbog čega ovakvi događaji nemaju značajniji odjek u američkom političkom životu.
„Oni ne znaju gdje je BiH, gdje je RS. Jedan odsto birača ne zna da je BiH u Evropi. Što se tiče birača, a što se tiče diplomatije, sve ovo je jako dobro osmišljena i režirana politička predstava za predizbornu domaću javnost. Sve se to lijepo plati i sve se to lijepo završi. Ništa manje ni više od toga“, rekao je Nešković u specijalnoj emisiji Euronewsa povodom međuizbora u SAD.
Govoreći o dolascima ljudi iz Trumpovog političkog okruženja u Republiku Srpsku, kao i o posjeti Trumpovog sina Banjaluci, Nešković smatra da se tim kontaktima u domaćoj javnosti pridaje prevelik značaj.
„To su lobiji. U Vašingtonu imate preko 12.000 lobista. Niko nikome nije na plati da lobira, da ide na ručak. U našoj javnosti je to prenapuhano i dajemo previše značaja“, ocijenio je Nešković.
Slično mišljenje o Dodikovom prisustvu na događaju u Mar-a-Lagu ima i Damir Kapidžić, profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu. On smatra da plaćeni pristup političkim događajima ne treba poistovjećivati sa stvarnim uticajem na američkog predsjednika i njegovu administraciju.
„Dodik je platio svoju ulaznicu u Mar-a-Lago. On je tamo publika za Trumpa i ne sastaje se s njim. To se može shvatiti kao ulaznica za neku predstavu. Administraciji ne ide u prilog da se Dodik dovodi u vezu sa Trumpom i administracijom“, rekao je Kapidžić.
Prema njegovoj ocjeni, kontakti se prije mogu ostvarivati posredstvom lobističkih kuća i pojedinaca koji žele izgraditi veze sa ljudima bliskim američkom predsjedniku, nego kroz direktnu podršku zvaničnika administracije.
Kapidžić smatra i da ni BiH i Republika Srpska nemaju dovoljno veliki ekonomski potencijal da bi takvi kontakti mogli rezultirati značajnijim investicionim projektima.
„Mi nemamo neki veliki potencijal za investicije. Za RS se mogu ponuditi manji projekti. Koliko to može biti od interesa za ljude koji se bave milijarditim interesima? Dodik tamo ide praznih džepova više nego s nekim ponudama“, ocijenio je Kapidžić.
S druge strane, Srđan Sadiković, nekadašnji član Odbora Senata SAD za spoljne poslove, upozorava da povezivanje Trumpa i Republikanske stranke sa Dodikom može predstavljati politički rizik za američkog predsjednika, posebno imajući u vidu kritike koje su na račun lidera SNSD-a dolazile i iz redova republikanaca i demokrata.
„Smatram da je to klizav teren za Trumpa i republikance da budu povezani sa osobom poput Dodika. Bio je kritikovan i od strane republikanaca i demokrata. Vidjeli ste da se i Trump odmakao od putovanja ove dvojice koja su išla i radila sa Dodikom. Htio je da se riješi tog tereta“, rekao je Sadiković.
On smatra da bi eventualna promjena odnosa snaga u američkom Kongresu mogla otvoriti prostor za dodatna saslušanja i ispitivanje aktivnosti administracije u vezi sa Republikom Srpskom.
„Očekujem da će demokrate, ako preuzmu Predstavnički dom i Senat, imati saslušanja i da će ljudi iz administracije odgovarati na pitanja oko toga“, naveo je Sadiković.
Posebno je ukazao na mogućnost da se ponovo otvori pitanje odluke o ukidanju sankcija Dodiku i njegovim saradnicima, kao i načina na koji je američka administracija obrazložila takav potez.
„Očekujem da se postavi pitanje ko je donio odluke da mu se skinu sankcije i kako administracija opravdava ove poteze i njihov uticaj na američke nacionalne interese na Balkanu“, rekao je Sadiković, koji ipak primjećuje da je Dodik "napravio dobar rezultat" kod donosilaca odluka u samoj Trumpovoj administraciji.
Kada je riječ o mogućnosti ponovnog uvođenja sankcija, smatra da je teško davati prognoze jer konačne odluke zavise od predsjedničke administracije koja ima nadležnosti u toj oblasti.
Ove ocjene dolaze u trenutku pojačanog interesovanja američke javnosti za veze vlasti Republike Srpske sa Trampovim političkim okruženjem. Američki mediji pisali su o angažmanu Jamesa Blaira i Chrisa LaCivite, političkih savjetnika povezanih sa Trumpom, koje je Vlada RS angažovala za savjetovanje, a koji su boravili u Banjaluci uoči Opštih izbora u BiH. Pažnju je privukla i aprilska posjeta Trampovog sina Banjaluci.