Istog trenutka kada je Donald Trump izgubio podršku u Kongresu, krenula su i predviđanja, šta će to značiti za nastavak spoljne politike Amerike prema Evropi i Balkanu. Da li će i koliko izborne promjene uticati na Bosnu i Hercegovinu, izbor novog ambasadora, ali i Republiku Srpsku, koja je u posljednje vrijeme u fokusu zbog povezanosti sa američkim lobistima, bliskim Trumpu.
ADVERTISEMENT
U momentima kada Trump analizira izborni poraz, u Ameriku je doputovao predsjednik SNSD-a Milorad Dodik - na skup konzervativaca u Mar-a-lago na Floridi. Dodikove veze sa Trumpovom administracijom potvrđene su do sada više puta, posebno skidanjem sankcija.
Hoće li ovo pitanje ponovo na dnevni red?
“Kad demokrate preuzmu vlast, pritisak će samo da raste. Tamo gdje je Dodik napravio određeni napredak jeste kod nekih donosilaca odluka u Trumpovoj administraciji, ali očekujem da oba doma izvrše nadzor kako i zašto je tačno došlo do ovih zaokreta. Mnogo pitanja ostaje ko i kako unutar administracije je odobrio odluke da mu se skinu sankcije”, smatra Srđan Sadiković, nekadašnji član Odbora Senata SAD za spoljne poslove.
Iako Balkan i BiH nisu prirotet za američku spoljnu politiku, promjene sa prevlašću demokrata se ipak mogu očekivati, smatraju u Centru za studije upravljanja- posebno na talasu antikorupcijske kampanje. U fokus bi tako mogla dospjeti i pričao lobiranju SNSD-a i Republike Srpske, koja je, utvrđeno je, plaćena budžetskim novcem.
“Ne očekujem da će se Kongres baviti Dodikom kao takvim, ali ono što smo vidjeli da su ljudi iz najbližeg okruženja bili involvirani na različite načine da pomažu predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku I da su ključni šefovi kampanje u republikanskoj partiji bili prisutni I pomagali SNSD-u u samoj kampanji. Dakle pitanje je kampanje i kako su ti aranžamni bili provedeni”, ocjenjuje Srđan Blagovčanin iz Centra za studije upravljanja.
BiH iščekuje i novog američkog ambasadora. Saglasnost za funkciju koja je upražnjena više od godinu dana, Trump je nedavno dao generalu Ronaldu Johnsonu. Hoće li na tom polju biti izmjena?
“Ne radi se o osobi koja je kontroverzna za američku javnost. Kao što smo imali slučaj sa Trumpovim ambasadorom u Grčkoj pri imenovanju i opozivu, tako da je malo vjerovatno da će se ta odluka mijenjati", pojašnjava Damir Kapidžić, profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.
Kapidžić smatra i da administracija uopšte neće žuriti sa imenovanjem nasljednika Michaela Murphya u Sarajevu.
Osim uzarvelog Balkana, rezultate američkih međuizbora s pažnjom prati i ostatak Evrope, za koju ključno pitanje predstavlja dalji odnos Trumpa prema Ukrajini.
“Radiće na rješenju sukoba u Ukrajini kako bi povratio povjerenje birača, ima izgleda da to napravi, da povrati povjerenje u republikance”, kaže Branko Nešković, diplomata i publicista.
Dvije godine do kraja mandata, Trump će morati računati na Kongres u kojem potpunu kontrolu imaju demokrate. Oni su već najavili moguće istrage o postupcima predsjednika i njegovih saradnika.