Privreda ovog regiona se pokazala otpornom na šokove i nastavlja trend konvergencije sa Evropskom unijom, saopštila je Svjetska banka.

Dodaje se da se privrednicima može pomoći da otvaraju nova radna mjesta ako se usvoje efikasniji trgovinski propisi koji im omogućavaju da budu konkurentniji na svjetskim tržištima.

Prema projekcijama, prosječna stopa rasta u Srbiji, Albaniji, Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori dostići će 3,1 odsto u 2026, što predstavlja povećanje u odnosu na 2,6 odsto koliko je zabilježeno 2025.

SB očekuje i ubrzanje rasta na 3,4 odsto u 2027, a njegova stopa će se, kako je navedeno u izvještaju, zadržati na istom nivou i u 2028.

Direktorka sektora SB za Zapadni Balkan Šaoćing Јu rekla je da je u trenutku pojačane geopolitičke neizvjesnosti i slabog rasta na strani ključnih trgovinskih partnera, Zapadni Balkan još jednom dokazao svoju ekonomsku otpornost.

- Pa ipak, otpornost sama po sebi nije dovoljna da ovom regionu pomogne da ostvari konvergenciju sa prosječnim dohotkom EU ili otvori kvalitetna radna mjesta koja su potrebna građanima. Radna mjesta stvaraju dinamični privatni sektori, a sljedeća faza rasta zahtijeva efikasne, predvidljive propise i uklanjanje trgovinskih barijera, i to ne samo na granicama već i iza njih - zaključila je ona.

U izvještaju se navodi i da su višestruki ciklusi carinske liberalizacije doveli do duboke integracije Zapadnog Balkana u svjetsku trgovinsku razmjenu i podsjeća da je trgovina robom i uslugama dostigla je 107 odsto regionalnog BDP-a u 2025, pri čemu je taj nivo viši od prosjeka EU koji iznosi 90 odsto.

Pored toga, kako se dodaje, izvoz usluga se učetvorostručio između 2010. i 2025.

- Sljedeća generacija reformi trebalo bi da pomogne preduzećima da potpunije i trajnije iskoriste ovaj pristup tržištima snižavanjem nepotrebnih troškova unutar granica - navodi se u izvještaju.

Dodaje se i da prosječna carinska stopa na uvoz robe na Zapadnom Balkanu iznosi približno šest odsto, ali se necarinskim mjerama na uvoz dodaju troškovi od još nekih 10 odsto i ti troškovi su izrazito visoki, a u pojedinim sektorima agroprivrede dostižu čak i preko 20 odsto.

U izvještaju se navodi i da su troškovi restrikcija na prekogranično pružanje usluga još veći i procjenjuju se na 29 odsto.

Rezultati simulacija predstavljeni u izvještaju pokazli su i da bi uklanjanje samo polovine postojećih prepreka za uvoz, kao što su nepotrebni zahtjevi za pribavljanje dozvola i ovlašćenja, višestruke kontrole, procedure sertifikacije i pravila o poslovnom nastanjivanju, mogli povećati BDP za do 12,5 odsto na srednji rok.

Viši troškovi uvoza takođe otežavaju preduzećima u ovom regionu izvoz i prisustvo na izvoznim tržištima.

- Tek oko jedne trećine novih izvoznih poduhvata koje pokrenu firme sa Zapadnog Balkana preživi svoju prvu godinu postojanja, a samo od jedan do četiri odsto njih doživi petu godinu. Ovo je od značaja za radnih mjesta, jer izvoznici zapošljavaju ogromnu većinu radnika prerađivačke industrije u ovom regionu - piše u izvještaju.

Dodaje se i da preduzeća koja izvoze takođe su najčešće veća i nude bolje zarade u odnosu na uporedive firme okrenute prvenstveno domaćem tržištu.

- Reforme bi stoga trebalo da se usredsrede ne na prosto smanjenje obima propisa već i na njihovo unapređenje, odnosno pojednostavljenje i digitalizaciju procedura, uvođenje inspekcijskog nadzora na osnovu procjenjenog rizika, priznavanje usaglašenih standarda i kvalifikacija i očuvanje zaštitnih mjera koje služe za ostvarenje legitimnih javnih ciljeva - zaključuje se u saopštenju.