ADVERTISEMENT

Dok pojedine vlade najavljuju hitne intervencije, građani se suočavaju sa rekordnim troškovima na benzinskim pumpama.

Njemačka, Austrija i Slovenija spremaju mjere pod pritiskom rekordnih cijena

U Njemačkoj je prosječna cijena benzina dostigla istorijski rekord od 2,30 evra po litru. Vlada u Berlinu najavila je konkretne mjere za suzbijanje skoka cijena koje bi trebalo da stupe na snagu 1. oktobra.

Šef poslaničke grupe vladajuće CDU/CSU u Bundestagu Thorsten Frei poručio je da je građanima neophodno konkretno olakšanje, nakon što je kancelar Friderich Merz potvrdio da će država reagovati na neopravdana poskupljenja.

Teška situacija bilježi se i u Austriji, gdje je cijena dizela prešla 2,30 evra po litru.

Predsjednik Udruženja trgovaca energentima u Privrednoj komori Jurgen Roth ocijenio je da se više ne može isključiti ni scenario u kojem bi dizel dostigao cijenu od tri evra po litru.

Roth objašnjava da distributeri nemaju korist od ovakvih cijena jer je njihova marža po litru fiksna, dok potencijalne mjere vlade za narednu godinu prete da donesu i dodatne poreske namete.

Slični trendovi prisutni su i u regionu.

U Sloveniji je cijena dizela prvi put prešla granicu od dva evra i iznosi 2,012 evra po litru, dok su poskupeli i benzin BMB 95 (1,748 evra) i lož-ulje (1,635 evra).

Slovenačko Ministarstvo za infrastrukturu i energetiku napominje da bi, bez državne regulacije i poreskih olakšica, cijena dizela na tamošnjim pumpama već premašila 2,30 evra.

U Francuskoj rekordne cijene podstakle alternativne metode i carinska upozorenja

Posebno dramatična situacija je u Francuskoj, gdje je prosječna cijena dizela dostigla rekordnih 2,41 evra po litru, dok je na oko 700 pumpi prešla 2,50 evra. Na pojedinim mjernim mjestima cijena se opasno približila nivou od tri evra (2,90 evra). Rast prati i benzin - bezolovni SP95 košta u prosjeku 2,25 evra, a SP98 više od 2,28 evra po litru.

Visoke cijene primorale su dio vozača na rizične alternative, pa su na društvenim mrežama postali viralni snimci sipanja prehrambenog i prerađenog jestivog ulja u rezervoare.

Stručnjaci i profesori tehničkih nauka upozoravaju da biljna ulja nemaju ista svojstva kao dizel i da kod savremenih motora mogu uzrokovati ozbiljne kvarove na sistemima za ubrizgavanje.

Pored tehničkih rizika, francuska carinska služba podsjeća da je korišćenje jestivog ulja kao goriva carinski prekršaj koji povlači novčane kazne i mogućnost zaplijene vozila.

Francuska vlada priprema novi paket targetirane pomoći za najugroženije vozače, pri čemu je ministar zadužen za budžet David Amiel isključio mogućnost neselektivnih davanja, ističući potrebu za očuvanjem stabilnosti javnih finansija pred predstojeće predsjedničke izbore i izradu budžeta za 2027. godinu.

Posljedice po evropsku ekonomiju i potraga za rješenjem

Godišnji rast cijena goriva pogodio je gotovo sve evropske zemlje. Najveći skok u avgustu zabilježen je u Bugarskoj (34,5 odsto), Litvaniji (28,8 odsto), Finskoj (27,6 odsto), Njemačkoj (27,5 odsto) i Francuskoj (27,4 odsto).

Ekonomisti ukazuju da glavnu dobit u ovoj krizi ostvaruju proizvođači sirove nafte iz regiona koji nisu direktno pogođeni sukobom, kao i velika prerađivačka preduzeća.

Zbog toga se u stručnim krugovima sve češće predlaže uvođenje poreza na prekomernu dobit na nivou Evropske unije, kako bi se prikupljeni novac preusmerio direktno ka potrošačima.

Visoke cene energenata nastavljaju da stvaraju snažan inflatorni pritisak na evropsku privredu. Dok države članice nastoje da balansiraju između budžetskih ograničenja i zaštite životnog standarda, stabilizacija tržišta goriva u potpunosti zavisi od daljeg razvoja geopolitičke situacije i smirivanja tenzija na globalnom nivou.

Gorivo u Srbiji: Ima li rizika od nestašice i rasta cijena

Ministarka energetike Srbije, Dubravka Đedović Handanović, u ponedjeljak je izjavila da nema potrebe da se stvara bilo kakva panika ili strah da bi moglo doći do nestašice energenata, dizela, benzina na našim benzinskim pumpama, i da to sve može biti pokriveno proizvodnjom u našoj rafineriji i onome što radi NIS.

Ministarka je dodala da je država spremna da reaguje sa nekim rezervama na tržištu. Zbog čega ta najava, "ako je sve u redu", i da li je potrebna intervencija države u smislu povlačenja nekih rezervi na tržište za Euronews Srbija je govorio profesor dr Milan Beslać, ekonomista.

"Ta informacija je značajna iz prostog razloga što mi na svjetskom tržištu imamo nedostatak nafte i naftnih derivata otprilike oko 34%. Imamo 20% što nam dolazi kroz Hormuški moreuz, imamo 10% što nam dolazi sa ruskog tržišta, i imamo 4% zastoja zbog ovoga oštećenja naftovoda istok-zapad kroz Saudijsku Arabiju i na taj način je došlo do manjka nafte na svjetskom tržištu, samim tim potražnja je veća nego što bi inače bila da imamo ovo sve što sad nedostaje, i zato cijene rastu i to je neminovno", rekao je profesor Beslać.

Na pitanje zašto se ministarka oglasila povodom situacije na tržištu nafte, Beslać kaže da je cilj bio da se javnost uvjeri da, uprkos trenutnim teškoćama i nedostatku nafte na svjetskom tržištu, Srbija za sada raspolaže dovoljnim rezervama.

"Imamo dvije vrste rezervi - rezerve Republike Srbije i rezerve NIS-a. One će u nekom kratkotrajnom periodu, dakle ne dugoročno, ali nekoliko mjeseci, biti dovoljne ukoliko se ova kriza ne riješi i ukoliko ne bude nekog protoka kroz Hormuški moreuz, odnosno dok se ne riješi pitanje snabdjevanja kroz ovaj naftovod istok–zapad“, rekao je Beslać.

Prosječne maloprodajne cijene naftnih derivata u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj nastavljaju kontinuirani rast, pa je tako prosječna cijena dizela 22. septembra dosegla 3,74 marke po litri, dok prosječna cijena benzina iznosi 3,31 marku.