Izmjene je nedavno predstavilo hrvatsko Ministarstvo rada, penzionog sistema, porodice i socijalne politike.

"Vjerujemo da će ove izmjene i dopune Zakona o radu doprinijeti novom kvalitetu radnih odnosa i radnih prava naših zaposlenih“, rekao je ministar rada, penzionog sistema, porodice i socijalne politike Alen Ružić na konferenciji za medije.

Naglasio je da su učinili sve kako bi izmjene što manje opteretile poslodavce, posebno kada je riječ o prikupljanju podataka o platama u okviru novog informacionog sistema.

Zakon o radu mijenja se zbog usklađivanja s direktivama o transparentnosti plata i platformskom radu, odredbe o godišnjim odmorima usklađuju se s presudama Suda EU, a zakon se usklađuje i s postojećim propisima – o porodiljskim i roditeljskim naknadama, službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske i odbrani, u vezi s osnovnom vojnom obukom. Usklađivanje se odnosi i na propise iz sistema civilne zaštite, što podrazumijeva mogućnost da, na primjer, pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS) mogu da napuste posao u određenim okolnostima.

Govoreći o Direktivi o transparentnosti plata, direktorica Uprave za rad i zaštitu na radu Anita Zirdum navela je da je najvažnije to što će svaki kandidat za posao prije razgovora ili tokom samog razgovora morati da dobije informaciju o početnoj plati ili rasponu plate za to radno mjesto.

„Neće moći da se dogodi da dođete na razgovor, obavite ga, stignete do potpisivanja ugovora o radu, a da vam tek tada neko kaže kolika vam je plata, iako ste možda prethodno odbili neku drugu poslovnu ponudu, pa se ispostavi da ćete imati manju platu“, napomenula je.

Jednaka plata

Kako bi se obezbijedila jednaka plata za zaposlene na radnim mjestima jednake vrijednosti, svi poslodavci imaće obavezu da vrednuju radna mjesta i klasifikuju ih prema jednakoj vrijednosti rada, u skladu s kriterijumima kao što su vještine, odgovornost, napor i uslovi rada, nezavisno od pola zaposlenog.

„Imate kategoriju radnog mjesta prema opisu, koja mora biti jednaka, i morate imati jasne kriterijume na osnovu kojih će osoba koja radi na tom mjestu dobiti veću platu. Možete uvesti bonuse, nagraditi nečije vještine, dužinu radnog staža, ali sve ono što ulazi u platu mora biti objektivno i rodno neutralno“, istakla je.

Uvid u prosječne plate kolega

Novina je i pravo radnika da dobiju informacije o svojoj plati i prosječnim platama uporedivih zaposlenih.

„Vrlo često se u javnosti govori da će svi znati plate svojih kolega. Nije poenta u tome da ćete znati platu svog kolege, već da ćete znati kolika je prosječna plata na radnim mjestima koja pripadaju vašoj kategoriji, i to podijeljeno prema polu. Dakle, prosječna plata, prosječna plata zaposlenih istog pola i prosječna plata zaposlenih suprotnog pola“, pojasnila je Zirdum.

Navela je da je to važno kako bi radnici mogli da procijene da li je došlo do povrede njihovih prava i da li imaju osnov za pokretanje sudskog postupka u kojem bi dokazivali da nisu jednako plaćeni za jednak rad.

Poslodavac je dužan da radniku dostavi podatke o platama ukoliko ih zatraži, a ako to ne učini, može biti prekršajno kažnjen, istakla je Zirdum i dodala da je za prilagođavanje poslodavaca predviđeno najmanje šest mjeseci od stupanja zakona na snagu.

Zirdum je takođe navela da je razlika u platama između žena i muškaraca u Hrvatskoj znatno manja nego u zemljama zapadne Evrope. Ta razlika je 2024. godine u prosjeku u EU iznosila 11,1 odsto, a u Hrvatskoj 6,6 odsto, dok Direktiva smatra donekle prihvatljivim da ta razlika bude do pet odsto.

Dodala je da bi vrednovanje radnih mjesta moglo da pokaže poslodavcima da su neka radna mjesta potcijenjena, što bi moglo dovesti do korekcija.

Kada je riječ o izvještavanju o platama, čega su se poslodavci najviše pribojavali, Zirdum je istakla da će svi poslodavci sa više od 100 zaposlenih biti dužni da izvještavaju o platama radi izračunavanja razlike u platama muškaraca i žena.

Poslodavci koji imaju do 150 zaposlenih izvještavaće svake tri godine, dok će oni sa više od 250 zaposlenih to činiti svake godine.

Tako se u Zakon o radu uvodi Nacionalni sistem transparentnosti plata (NSTP), koji će poslodavcima omogućiti da svoje sisteme za obračun plata povežu s jedinstvenim informacionim sistemom, kako bi se izvještaji automatski generisali.

Sistem će uspostaviti Finansijska agencija (Fina), a njegova procijenjena vrijednost iznosi oko 750.000 evra.

Zirdum je istakla da država na taj način preuzima dio troškova poslodavaca i olakšava im dostavljanje podataka. Biće jednostavno pripremiti i obrazloženja ukoliko se pokaže da razlike u platama postoje, rekla je ona, ocijenivši da je riječ o velikom iskoraku u odnosu prema poslodavcima.

Ministarstvo rada je, takođe, u saradnji s Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), izradilo metodologiju za procjenu plata, koja je već dostupna na internetu. Ona će poslodavcima omogućiti procjenu i poređenje vrijednosti različitih radnih mjesta kako bi mogli da uspostave strukture plata na osnovu kojih će zaposleni biti razvrstani prema kategorijama.

Strani radnici čine otprilike četvrtinu zaposlenih i uglavnom rade u dostavi, dok su u sektoru prevoza uglavnom angažovani hrvatski državljani, istakla je Zirdum.

Produžen rok za korišćenje prenesenog godišnjeg odmora

Pravilo prema kojem se „stari“ godišnji odmor po pravilu koristi do 30. juna naredne godine ostaje na snazi. Međutim, ukoliko radnik zbog objektivnih razloga, poput bolovanja ili korišćenja roditeljskih prava, nije mogao da iskoristi godišnji odmor, predviđa se mogućnost da to učini do 31. decembra.

Ako ni tada ne bude mogao da iskoristi preostale dane zbog ponovne spriječenosti, imaće još tri mjeseca za njihovo korišćenje.

Rok bi tako iznosio 15 mjeseci od kraja godine za koju je ostvareno pravo na godišnji odmor, a riječ je o usklađivanju s presudama Suda Evropske unije.

Mediji pišu da će se promjene odnositi i na državljane Bosne i Hercegovine zaposlene u Hrvatskoj.

Prema podatcima hrvatskog Ministarstva unutarnjih poslova navedenima u izvještajima o zapošljavanju stranaca, državljanima BiH u prvih devet mjeseci 2026. izdano je 22.565 dozvola za boravak i rad, što je 3.200 manje nego u istom periodu prošle godine. BiH je i dalje na prvom mjestu prema broju izdanih dozvola.