Potrebe lokalnih zajednica u Bosni i Hercegovini su ogromne, a evropski fondovi prilika za njihov razvoj. Međutim, do novca nije dovoljno samo doći – treba imati spremne projekte i stručne ljude. Predstavnici Saveza općina i gradova u Bosni i Hercegovini za Euronews BiH upozoravaju da u procesu evropskih integracija lokalne zajednice nisu prepoznate kao partner, a upravo se 70 posto pravne stečevine Evropske unije odvija na lokalnom nivou.

"Mi kroz Savez općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine nastojimo naći mehanizme kako da uključimo jedinice lokalne samouprave u pregovarački proces.

Imate gradove i općine koje su kapacitirane, koje mogu sudjelovati. Imate one koje su polovično. Imate one koje nisu zbog samih kapaciteta jer i mi imamo petnaestak jedinica lokalne samouprave koje nisu samoodržive. Sufinansiraju se, odnosno finansiraju se dotacijama iz budžeta Federacije, odnosno županija, ovisno o tome kojoj županiji pripadaju", kaže Mladen Mišurić Ramlјak, zamjenik predsjednika Saveza općina i gradova FBiH.

Ljubiša Ćosić, predsjednik Saveza općina i gradova RS smatra da su razvojne agencije te koje treba da budu ključni nosioci.

"Ustvari, treba da budu ključni nosioci projekata koji se implementiraju, bilo u nekom slučaju sredstvima same gradske uprave ili općinske uprave u jednom dijelu, naravno, ali kad su u pitanju međunarodni, odnosno EU projekti, prvenstveno onda tu razvojne agencije moraju da funkcionišu potpuno savršeno", govori Ćosić.

A dok čekaju snažnije uključivanje u proces odlučivanja, neke lokalne zajednice već pokazuju šta je moguće napraviti od evropskog novca. Kroz programe prekogranične i transnacionalne saradnje, općina Žepče godinama koristi tu mogućnost.

"Do sada smo, okvirno, sigurno negdje samo za općinu Žepče iz EU fondova, govorim o transnacionalnim i Interreg programima prekogranične saradnje, privukli preko četiri, pet miliona maraka, s tim da je ukupna vrijednost svih tih projekata preko deset miliona", rekla je Branka Janko, direktorica Razvojne agencije Žepče.

Evropska sredstva u Žepču usmjeravaju se u različite oblasti, od privrede i infrastrukture do zdravstva, školstva i socijalnih usluga.

"Trenutno se provodi jedan HARD projekat koji ulazi u sektor zdravstva. On je specifičan po tome što se odnosi na prepoznavanje rane intervencije kod djece sa posebnim potrebama, uključivanje stručnjaka od defektologa do psihijatara i ostalih u ruralnim sredinama.

Mogu reći da idemo sa novim. Dakle, već od iduće godine počinjemo i taj veliki projekat, a u najavi imamo još dva odobrena, koja će možda biti odobrena. Tako da zapravo koristimo sva ta sredstva upravo da bismo razvijali svoju općinu i na neki način ta sredstva idu u infrastrukturu, ali idu i u razvojne segmente", kaže Janko.

Slovenija je gradila svoje kapacitete za korištenje evropskih sredstava upravo na povezivanju općina i gradova zajedničkim razvojnim agencijama i pripremi projekata mnogo prije nego što budu raspisani javni pozivi.

"Znači, prva stvar je da općine dobiju novac od države svake godine. Ove godine su dobile osamdeset pet eura na svakog građanina, tako da se napravi neka baza.

U Sloveniji se daje oko dvije milijarde eura svake godine. Ako računamo da je19 milijardi budžet slovenački, a oko petsto hiljada do milijarde eura svake godine da se daje regionu", izjavio je Rok Šimenc, državni sekretar Ministarstva lokalne samouprave za kohezionu politiku Slovenije.

Potrebe na terenu nisu male. Od zaštite okoliša i prečišćavanja otpadnih voda do energetske učinkovitosti i javnog prijevoza, koje mnoge lokalne zajednice ne mogu finansirati vlastitim budžetima.

Zato je pitanje evropskih integracija za lokalne zajednice mnogo više od političkog procesa. Da bi evropski novac donio konkretne rezultate, Bosni i Hercegovini trebaju brže reforme, dostupniji fondovi i lokalne zajednice koje će u tom procesu imati svoje mjesto.