Trump je svoje komentare iznio nakon sastanka s Kirilom Dmitrijevim, ruskim izaslanikom i direktorom sankcioniranog ruskog državnog investicijskog fonda, koji djeluje kao predstavnik predsjednika Vladimira Putina. Američki predsjednik, koji je već nekoliko puta obećao da će ispregovarati okončanje rata u Ukrajini, nije iznio detalje novog plana.

„Bit će to nešto veoma veliko. Obuhvatit će mnogo više od same Ukrajine, a mogao bih čak reći da bi moglo uključivati cijelu Evropu. Bit će to veliki, prekrasan sporazum i svi će biti oduševljeni“, rekao je Trump novinarima u četvrtak.

Na društvenoj mreži X oglasio se i Trumpov zet Jared Kushner. On je istakao da je potrebna „šira evropska sigurnosna arhitektura“ kako bi se „odgovorilo na sigurnosne zabrinutosti svih strana, smanjio rizik od budućih sukoba i stvorilo stabilnije i predvidljivije sigurnosno i energetsko okruženje“.

„Evropa i Rusija već se više od 30 godina suočavaju s poteškoćama u uspostavljanju održivog sigurnosnog okvira. Decenije nepovjerenja, suprotstavljeni sigurnosni interesi i razorne posljedice ovog rata čine ovo izuzetno teškim izazovom, ali on je ključan za postizanje trajnog mira“, naveo je Kushner.

Pritom nije spomenuo da je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu niti se osvrnuo na niz hibridnih napada za koje evropske zemlje odgovornost pripisuju Moskvi.

Kushner se založio i za „veću vojnu transparentnost i recipročne mjere za smanjenje rizika od eskalacije“ između Rusije i Evrope. Takva izjava mogla bi izazvati zabrinutost u pojedinim evropskim zemljama, s obzirom na dugogodišnji stav Moskve da već samo prisustvo NATO-a u istočnoj Evropi predstavlja eskalaciju.

Ipak, nekoliko evropskih zvaničnika upoznatih sa situacijom izjavilo je za CNN da ne znaju na šta je Trump konkretno mislio. Američki predsjednik je u četvrtak razgovarao s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom, jednim od ključnih saveznika Ukrajine.

Zvaničnik njemačke vlade odbio je iznijeti više detalja o sadržaju razgovora, ali je napomenuo da se nove ideje Trumpove administracije zasnivaju na pregovorima vođenim tokom proteklih mjeseci. Nije poznato da li je Trump razgovarao i s drugim evropskim liderima.

U međuvremenu, glasnogovornica NATO-a Allison Hart potvrdila je da su u četvrtak u Briselu održani razgovori predstavnika NATO-a, SAD-a, Ukrajine, Evropske unije i evropskih partnera. Sastanak je održan uoči trilateralnih razgovora SAD-a, Ukrajine i Rusije, koji će se sljedeće sedmice održati u Abu Dhabiju.

Hart je izjavila da je cilj sastanka bio „ostvarivanje napretka ka pravednom i održivom okončanju rata u Ukrajini“, ali je odbila iznijeti dodatne detalje.

Ruski izaslanik Dmitrijev u četvrtak je boravio u Bijeloj kući, gdje je prisustvovao događaju koji je organizirala prva dama Melania Trump. Ona je okupila predstavnike Rusije i Ukrajine kako bi obilježili prošlosedmični uspješni prekid vatre u okupiranom ukrajinskom selu Oleški. Trump je kasnije novinarima rekao da se nije sastao s ukrajinskom delegacijom.

Američki predsjednik nedavno je ponovo počeo insistirati na pregovorima o okončanju rata, nakon javnog sukoba s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Međutim, uprkos njegovim obećanjima, rat se nastavlja, a Rusija svakodnevno napada ukrajinske civile.

Putin i dalje insistira na svojim maksimalističkim zahtjevima. Među njima su ruska kontrola nad cijelom regijom Donbas na istoku Ukrajine, smanjenje brojnosti ukrajinske vojske i odustajanje Kijeva od članstva u NATO-u.

Za Kijev su takvi uslovi neprihvatljivi i predstavljaju dokaz da Putin nije ozbiljno opredijeljen za mirovne pregovore.