Lideri zemalja članica NATO-a poručili su danas uoči samita u Ankari da je neophodno da se očuva jedinstvo Alijanse, povećaju izdvajanja za odbranu i nastavi podrška Ukrajini, a pojedini zvaničnici su upozorili da Rusija ostaje glavna bezbjednosna prijetnja Evropi.
ADVERTISEMENT
Britanski premijer u ostavci Keir Starmer rekao je da se samit održava u trenutku velikih globalnih izazova, uključujući rat u Ukrajini i najnovija dešavanja u Hormuškom moreuzu, prenijela je Anadolija.
"Nalazimo se na samitu NATO-a sa tekućim sukobom u Ukrajini i nedavnim dešavanjima u Hormuškom moreuzu. Postoji mnogo važnih pitanja o kojima bi trebalo da razgovaramo i da se dogovorimo u vezi sa odlukama koje će proizaći iz ovog samita", rekao je Starmer.
On je naglasio da saveznici moraju da pokažu jedinstvo i odlučnost.
Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis istakao je da njegova zemlja ostaje čvrsto posvećena NATO-u i podsjetio na to da Grčka sprovodi program modernizacije oružanih snaga vrijedan 25 milijardi evra.
Govoreći o odnosima sa Turskom, Mitsotakis je rekao da podržava unapređenje bilateralnih veza.
Mitsotakis je takođe upozorio da bi nova eskalacija tenzija na Bliskom istoku mogla da dovede do rasta cijena energenata i pozvao na poštovanje sporazuma između SAD i Irana.
Mađarski premijer Peter Magyar je rekao je da Budimpešta podržava jačanje NATO-a i da planira da do 2035. godine dostigne izdvajanja za odbranu od pet odsto BDP-a.
Govoreći o ratu u Ukrajini, Magyar je rekao da je "Ukrajina žrtva, a Rusija agresor" i ponovio da Mađarska neće slati oružje niti vojnike Ukrajini.
"Nastavljamo da pružamo humanitarnu pomoć Ukrajini, ali Mađarska neće slati oružje niti vojnike", rekao je on i dodao da je imao kratak sastanak sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i da su se dogovorili o budućim bilateralnim razgovorima.
Bugarski predsjednik Rumen Radev ocijenio je da se NATO nalazi u periodu duboke transformacije i da evropske države moraju da preuzmu veći deo odgovornosti za sopstvenu bezbjednost.
Prema njegovim riječima, cilj povećanja odbrambenih izdvajanja na pet odsto BDP-a za Bugarsku podrazumijeva ne samo jačanje vojnih kapaciteta, već i ulaganja u infrastrukturu, transport, digitalnu otpornost i sajber bezbjednost.
Radev je rekao da će Sofija nastaviti da podržava Ukrajinu u okviru svojih mogućnosti, ali je naglasio da pomoć ne smije da ugrozi socijalne programe.
Govoreći o Grenlandu, poručio je da Evropa treba da omogući stanovnicima tog ostrva da sami odlučuju o svojoj budućnosti.
Predsjednik Poljske Karol Nawrocki, estonski premijer Kristen Michal i litvanski predsjednik Gitanas Nauseda ocijenili su da Rusija ostaje glavna bezbjednosna prijetnja Evropi i pozvali su saveznike da dodatno povećaju ulaganja u odbranu.
Nawrocki je istakao značaj transatlantskih odnosa i založio se za trajno prisustvo američkih snaga u Poljskoj.
"Želimo da se u Poljskoj uspostavi stalna baza za američke vojnike", rekao je poljski predsjednik i ocijenio da je američki predsjednik Donald Trump "veliki prijatelj Poljske" i važan oslonac NATO-a.
On je upozorio da postoji mogućnost da Rusija upotrebi vojnu silu protiv zemalja Centralne i Istočne Evrope.
Estonski premijer Michal naglasio je da NATO mora dodatno da ojača odbrambene kapacitete i pomoć Ukrajini.
"Znam da NATO radi. Postoje pomorske operacije, postoji vazdušna policija, a to će se razvijati i kroz jačanje protivvazdušne odbrane", rekao je Michal.
Litvanski predsjednik je rekao da se Ukrajina bori za svoju slobodu, ali i za bezbjednost Evrope, upozorivši da prijetnje dolaze i iz Rusije i iz Bjelorusije.
On je izrazio spremnost Litvanije da po potrebi učestvuje u međunarodnim operacijama razminiranja u Hormuškom moreuzu i naglasio važnost člana 5 NATO-a o kolektivnoj odbrani.