ADVERTISEMENT

Nedugo nakon što je Trump sletio juče poslijepodne, oživio je svoju raniju tvrdnju da Grenland, poluautonomna arktička teritorija Danske, "treba biti pod kontrolom Sjedinjenih Država".

Nastavio je kritikovati Dansku zbog nedovoljnog ulaganja u odbranu ostrva, rekavši da Kopenhagen "ne troši novac da bi zaista pomogao Grenlandu", implicirajući da ne može braniti ogromno ostrvo od ruskih ili kineskih brodova za koje tvrdi da djeluju u regiji.

Po dolasku na samit u srijedu ujutro, danska premijerka Mette Frederiksen ponovila je stav svoje zemlje da "Grenland naravno nije na prodaju".

"Mi smo suverena država i potrebno je da svi poštuju naš teritorijalni integritet", rekla je.

Na pitanje da li bi Danska vojno branila Grenland u slučaju napada, odgovorila je: "Spremni smo braniti cijeli NATO, uključujući i našu vlastitu teritoriju."

„Naravno da ćemo braniti Kraljevinu Dansku. Grenlanđani ne žele biti dio Sjedinjenih Država. To su jasno stavili do znanja“, rekla je Frederiksen.

Brojne ankete provedene među stanovnicima Grenlanda pokazuju ogroman otpor prema tome da budu dio teritorije SAD-a.

Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte izbjegao je ovo pitanje kada su ga novinari pitali, rekavši da "kada je riječ o Grenlandu i Danskoj, imamo dobar proces".

Prošlog januara, kada su Trumpove prijetnje aneksijom teritorije dostigle vrhunac, Rutte se pobrinuo da to pitanje ne bude u zvaničnim aktivnostima NATO-a, umjesto toga rješavajući ga putem šatl diplomatije između svih strana.

Stoga je vrlo malo vjerovatno da će se pitanje Grenlanda pojaviti na formalnom dnevnom redu kada lideri započnu formalne aktivnosti oko 11:15 na Sjevernoatlantskom vijeću (NAC), glavnom tijelu za donošenje odluka unutar NATO-a. Trump će sjediti za istim stolom kao i Frederiksen.

"Pristup će biti da se ne spominje problem i da se izdrži do kraja samita", rekao je izvor upoznat sa situacijom za Euronews.

"Nadam se da će otkazati samit sljedeće godine, još dvije godine ovoga s Trumpom biće toliko štetne za NATO i sigurnost", rekli su, žaleći se što pokušaji saveza da umiri Trumpa ne funkcionišu. "Trump samo želi da pojača pritisak, a on postaje još otvoreniji."

Primirje je ugroženo

Trump je takođe kritikovao saveznike zbog, kako tvrdi, njihovog napuštanja SAD-a u Iranu kada su neke zemlje, poput Italije i Španije, uskratile pristup vojnim bazama u svojim zemljama.

Evropske države koje proziva američki predsjednik insistiraju u tvrdnji da nisu bile obavezne da se miješaju u rat s Iranom, ali Trump to ne prihvata. Na konferenciji za novinare s turskim predsjednikom Erdoganom, Trump je novinarima rekao da je "vrlo razočaran" reakcijom saveznika NATO-a.

Američke snage su takođe pokrenule noćne napade na Iran zbog zatvaranja Hormuškog moreuza.

"Snage Centralne komande SAD-a započele su seriju snažnih udara na Iran kako bi nametnule velike troškove zbog ciljanja i napada na komercijalne brodove sa posadom u kojima se nalaze nevini civili na međunarodnom plovnom putu. Američki udari su odgovor na iranske napade na tri komercijalna broda koja su prolazila kroz Hormuški moreuz. Demonstrirana agresija Irana bila je neopravdana, opasna i predstavljala je jasno kršenje primirja", navodi se u saopštenju američke vojske za X kasno u utorak naveče.

Iran je odmah upozorio Vašington da će "preduzeti sve mjere koje smatra potrebnim", što je izazvalo zabrinutost da će drugi dan samita NATO-a biti u sjeni rata u Iranu, za razliku od prioriteta povezanih s NATO-om poput Ukrajine i odbrane evropskog kontinenta.

Obraćajući se novinarima na putu za sastanak u srijedu, Rutte je rekao da su američki napadi bili "apsolutno neophodni" i pohvalio SAD zbog "snažne" reakcije.