Loader

Loader
Pronađite nas

Umro Fethullah Gulen, optužen za pokušaj državnog udara u Turskoj

SAD zaplijenile 2,7 tona kokaina kod obale Kolumbije

    Trump i Xi najavili novu eru odnosa: Kina kupuje energiju, avione i soju

    Donald Trump i Xi Jinping (Izvor: Kenny Holston/Pool Photo via AP)
    Tanjug
    Objavljeno

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump izjavio je da Kina ne želi da Iran stekne nuklearno oružje i da želi da se Hormuski moreuz otvori.

    ADVERTISEMENT

    U intervjuu za Fox news nakon sastanka sa kineskim predsjednikom Xi Jinpingom u Pekingu, Trump je rekao da je Xi obećao da neće snabdijeti Iran vojnim oružjem.


    "Rekao je da neće dati vojnu opremu. To je značajna izjava", istakao je Trump.


    Međutim, istovremeno, kako je dodao, Kinezi kupuju velike količine nafte tamo i željeli bi da se to i nastavi.


    "Oni bi željeli da se Hormuški moreuz otvori", naglasio je Trump, dodajući da je Xi ponudio pomoć kad je riječ o dogovoru o otvaranju moreuza.


    "Svako ko kupuje toliko nafte očigledno ima neku vrstu odnosa sa njima, ali je on (Xi) rekao: 'Volio bih da budem od pomoći, mogu da pružim bilo kakvu pomoć'. On bi volio da se Hormuški moreuz otvori'", rekao je Trump.


    Takođe je kazao da je Iran bio "veoma blizu" razvoja nuklearnog oružja i ponovio je tvrdnju da bi Teheran "odmah imao nuklearnu bombu" da SAD nisu izvele napade na iranske ciljeve.


    Rekao je i da su američki napadi pogodili tri ključne lokacije u Iranu i ocijenio da nijedna druga država, "osim možda Kine", ne bi mogla da izvede takvu operaciju.


    "Sve je proizašlo iz te tri lokacije koje smo imali, i dobro smo ih pogodili", rekao je Trump.


    Ponovio je pozive Iranu da postigne sporazum sa Vašingtonom i upozorio da "gubi strpljenje".


    "Neću biti mnogo strpljiviji. Trebalo bi da sklope sporazum. Svaka normalna osoba bi sklopila sporazum, ali oni su možda ludi", rekao je predsjednik SAD.


    Govoreći o situaciji u Iranu, Trump je naveo da u zemlji postoje unutrašnja previranja i ocijenio da je "treći nivo" iranskog rukovodstva "razumniji i pametniji" od prethodnih lidera.


    Takođe se hvalio američkom vojnom snagom, tvrdeći da su SAD izgradile "najveću vojsku na svijetu" i da su to pokazale kroz operacije protiv Venecuele i Irana.


    "To smo dokazali sa Venecuelom. Dokazali smo to sa Iranom, Iran je vojno zbrisan", rekao je Trump.

    Kazao da je preuzeo dužnost predsjednika SAD u trenutku kada je Kina "zloupotrebljavala" Sjedinjene Američke Države, ali je dodao da sada ima "odličan odnos" sa kineskim liderom.


    Govoreći o sastanku u Pekingu, Trump je odnose SAD i Kine opisao terminom "G2", nazivajući samit sa Xijem "istorijskim" i ocjenjujući da će ostati upamćen kao "veoma važan trenutak" u istoriji.


    Posebno je istakao međusobno poštovanje koje su, prema njegovim riječima, pokazali tokom razgovora.


    Trump se osvrnuo i na pitanje kineskih studenata i kineskog vlasništva nad zemljištem u SAD.


    Nakon pitanja Fox newsa o kineskim državljanima koji kupuju "hiljade hektara poljoprivrednog zemljišta, rančeva i zemljišta u blizini vojnih objekata", Trump je rekao da Kina "odavno posjeduje mnogo zemlje" u Americi i optužio je administraciju bivšeg predsjednika SAD Baracka Obame da "nije ništa učinila povodom toga".


    Govoreći o kineskim studentima na američkim univerzitetima, Trump je rekao da bi potpuno odbijanje kineskih studenata bilo "veoma uvredljivo" prema Kini i ocijenio je da je to pitanje "veoma, veoma tanka linija".


    Prema njegovim riječima, odlazak stotina hiljada kineskih studenata iz američkog obrazovnog sistema doveo bi do "bankrota dobrih koledža".


    Trumpova administracija je prošle godine izazvala zabrinutost na američkim univerzitetima kada je pooštrila viznu politiku za oko 300.000 kineskih studenata u SAD, ali je kasnije odustala od te mjere i objavila da će izdati oko 600.000 kineskih studentskih viza.


    Američki predsjednik je ocijenio da su trgovinski pregovori sa Pekingom prošli "bolje nego prošlog puta" i da će Kina kupovati velike količine američkih poljoprivrednih proizvoda, uključujući soju.


    Trump je rekao i da je Xi pristao da kupi 200 aviona kompanije "Boeing", što je opisao kao "mnogo poslova" za američku ekonomiju.


    "Boeing je želio 150, dobili su 200", rekao je on.


    On je istakao da je Kina pristala i na kupovinu američke energije, navodeći da će kineski brodovi dolaziti po naftu u Teksas, Luizijanu i Aljasku.


    "To je jedna stvar koja im je zaista potrebna - energija. Imamo neograničenu energiju", rekao je on.


    Govoreći o sastanku sa kineskim liderom, Trump je opisao Xija kao "veoma pametnu" i "toplu" osobu, ali i naglasio da je kineski predsjednik "veoma poslovan" i da se "ne igra".


    "On (Xi) je veoma poslovan... Nema tu nikakvih igrica. To je dobra stvar", rekao je Trump i dodao da ako bi Holivud tražio glumca koji bi igrao Xija u filmu, "ne bi mogao da nađe tipa kao što je on".


    "On je visok, veoma visok. Što je zanimljivo za ovu zemlju, jer su oni obično malo niži", rekao je Trump.


    Američki predsjednik je rekao da želi dodatno otvaranje kineske ekonomije za američke kompanije i ocijenio da je trgovinski deficit SAD sa Kinom sada manji nego ranije.


    On je naveo i da su sa njim u Pekingu vodeći američki biznismeni, uključujući izvršnog direktora kompanije "Apple" Tim Cook, šefa kompanije "Nvidia", Jensen Huang i izvršni direktor "Tesle" i "SpaceX", Elon Musk.


    "Svi su željeli da dođu. Ovdje su da sklapaju dogovore i vrate radna mjesta. Nisam ih ja pozvao. Svi su željeli da dođu i svi su ovdje. Kina će investirati stotine milijardi dolara sa tim ljudima koji su danas bili u toj prostoriji", rekao je Trump.


    Xi je tokom državnog banketa ocijenio da su odnosi SAD i Kine "najvažniji" u svijetu i poručio da "veliko podmlađivanje kineske nacije" i slogan "Učiniti Ameriku ponovo velikom" mogu da idu "ruku pod ruku".


    Trump je rekao da je bio "počastvovan" dobrodošlicom i pozvao je Xija i prvu damu Kine Peng Liyuan da posjete Bijelu kuću u septembru.


    Sastanak dvojice lidera trajao je oko dva sata, a među glavnim temama razgovora bilo je i pitanje kineskog regiona Tajvana.

    Možda će vam se svidjeti