Iran je u utorak odbacio tvrdnje Kuvajta u vezi s navodnim pokušajem infiltracije pripadnika Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC), nazivajući tvrdnje "neosnovanim".
ADVERTISEMENT
U saopćenju, Ministarstvo vanjskih poslova odbacilo je optužbe Ministarstava vanjskih i unutrašnjih poslova Kuvajta u kojima se tvrdi da je Iran planirao neprijateljske akcije protiv Kuvajta.
Teheran je osudio i ono što je opisao kao "neprimjereno političko i propagandno iskorištavanje" slučaja u koji su uključena četiri iranska pripadnika.
Prema saopćenju, četiri osobe bile su u rutinskoj pomorskoj patroli kada su zbog kvara na navigacijskom sistemu greškom ušle u kuvajtske teritorijalne vode.
Iran je ponovio svoju izjavljenu politiku poštovanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta svih zemalja u regionu, uključujući Kuvajt, i pozvao kuvajtske vlasti da izbjegavaju "ishitrene izjave i neosnovane tvrdnje" te da umjesto toga istraže slučaj putem službenih kanala.
Ministarstvo vanjskih poslova je pozvalo da se službenicima iranske ambasade u Kuvajtu odobri pristup pritvorenim Irancima "što je prije moguće" u skladu s međunarodnim pravom i zatražilo njihovo hitno puštanje na slobodu.
Ranije u utorak, kuvajtsko Ministarstvo unutrašnjih poslova saopćilo je da su četiri osobe povezane s IRGC-om uhapšene prilikom pokušaja ulaska u zemlju morem.
Prema državnoj novinskoj agenciji KUNA, osumnjičeni su tokom ispitivanja priznali da pripadaju IRGC-u i da im je zadatak bio da se infiltriraju na ostrvo Bubiyan iznajmljenim ribarskim brodom kako bi izvršili "neprijateljska djela protiv Kuvajta".
Ministarstvo je dodalo da je kuvajtski službenik sigurnosti povrijeđen tokom sukoba s infiltratorima.
Nakon incidenta, Kuvajt je pozvao iranskog ambasadora Mohammada Totonjija i uručio mu formalnu protestnu notu zbog onoga što je opisao kao "oružanu infiltraciju" elemenata IRGC-a.
Regionalne tenzije su eskalirale nakon što su SAD i Izrael pokrenuli napade na Iran 28. februara, što je izazvalo odmazdu Teherana protiv Izraela, kao i američkih saveznika u Zaljevu, uz zatvaranje Hormuškog moreuza.
Primirje je stupilo na snagu 8. aprila posredovanjem Pakistana, ali pregovori u Islamabadu nisu uspjeli donijeti trajni sporazum.
Primirje je kasnije produžio američki predsjednik Donald Trump bez određenog roka.