Evropska unija planira mjere za ublažavanje posljedica rasta cijena energije izazvanog američko-izraelskim ratom protiv Irana, ali za sada ne razmatra radikalne intervencije na tržištu poput ograničavanja cijena gasa, navodi se u pismu predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen upućenom liderima EU u koje je Reuters imao uvid.
ADVERTISEMENT
Von der Leyen je u pismu upućenom liderima država članica uoči samita EU u Briselu predstavila planove koji podrazumijevaju povećanje ponude dozvola za emisiju ugljenika na evropskom tržištu i dodatnu finansijsku pomoć industriji.
Prijedlog, međutim, ne uključuje radikalnije mjere koje su tražile pojedine članice, poput potpunog redizajna evropskog tržišta električne energije.
"U ovom trenutku fizička sigurnost snabdijevanja Evropske unije je obezbijeđena, ali rast cijena fosilnih goriva već opterećuje našu ekonomiju", navela je Von der Leyen u pismu.
Prema njenim riječima, račun EU za uvoz nafte i gasa porastao je za šest milijardi evra od početka sukoba sa Iranom, koji je izbio 28. februara.
Kako bi smanjila ukupne troškove energenata za krajnje potrošače, Evropska komisija planira da omogući veću državnu pomoć industriji u situacijama kada visoke cijene ugljenika povećavaju račune za struju.
Brisel takođe planira izmjene u sistemu rezervi koji reguliše ponudu dozvola za emisiju u okviru evropskog tržišta ugljenika, kako bi se, kako je navedeno u pismu, kratkoročno stabilizovale cijene.
Predviđene su i izmene pravila o besplatnim dozvolama za emisiju, koje određene industrije dobijaju u okviru klimatske politike EU, pošto pojedini sektori traže da se njihovo ukidanje ne sprovodi tako brzo kao što je planirano.
Von der Leyen je u pismu najavila i ublažavanje planiranog postepenog smanjenja broja dozvola u okviru sistema trgovine emisijama.
Predstojeći prijedlog reforme tog sistema trebalo bi da utvrdi "realističniji put dekarbonizacije nakon 2030. godine", navodi se u pismu.
Referentne evropske cijene gasa porasle su za više od 50 odsto od početka rata sa Iranom prošlog mjeseca.
Prijedlozi Evropske komisije pokušavaju da uspostave ravnotežu između zahtjeva pojedinih država, među kojima je Italija, da se privremeno obustavi evropsko tržište ugljenika kako bi se smanjili računi za energiju, i stavova zemalja poput Švedske i Holandije koje se protive slabljenju tog sistema.
Evropa je, kako pojašnjava Reuters, snažno zavisna od uvoza energenata, zbog čega je posebno izložena globalnim oscilacijama cena, a vlade žele da izbjegnu ponavljanje energetske krize iz 2022. godine, kada su cijene dostigle rekordne nivoe nakon smanjenja isporuka ruskog gasa.
Evropska unija većinu nafte i gasa uvozi iz Sjedinjenih Američkih Država, Norveške i drugih dobavljača koji nisu direktno pogođeni poremećajima u snabdijevanju sa Bliskog istoka.