Avion holandske kompanije KLM, koji je sinoć sletio u Bukurešt nakon dojave o bombi, nije mogao da nastavi put ka Tel Avivu zbog tehničkog kvara, pa je let na kraju otkazan, saopšteno je iz KLM-a. Pedeset dva putnika i šest članova posade bezbjedno su napustili avion nakon slijetanja.

Niz prijetnji bombama usmjerenih na letove širom Evrope nastavio se i u petak. Let Ryanaira iz Rima za Lisabon stavljen je pod sigurnosno upozorenje nakon anonimnog telefonskog poziva kontrolnom tornju na rimskom aerodromu Fiumicino u kojem se upozorava na moguću eksplozivnu napravu u avionu.

Avion je sletio na lisabonski aerodrom Humberto Delgado nešto prije 8 sati ujutro. Vlasti istražuju prijetnju, ali nije potvrđeno prisustvo eksploziva u avionu.

U međuvremenu, ured francuskog premijera izjavio je da su u petak ujutro primljena još četiri upozorenja na bombe u vezi s "avionima koji prelijeću francusku teritoriju". Još jedna dojava o bombi prijavljena je na letu Wizz Aira koji je putovao iz Praga za Rim. Avion je preusmjeren u Veneciju, gdje je sletio.

O tome kakve su posljedice i prava putnika, ali i potencijalni uzroci, za Euronews Srbija govorio je Petar Vojinović, glavni urednik vazduhoplovnog portala "Tango Six", koji je rekao da se o motivima dojava može diskutovati.

"Ipak, nezahvalno je povezivati ove događaje sa širim geopolitičkim okolnostima i tvrditi da iza njih stoji, na primjer, Rusija, odnosno da je riječ o nekoj vrsti hibridnog rata", rekao je sagovornik Euronews Srbija.

On je istakao da za takve tvrdnje nema konkretnih dokaza i da je do sada utvrđeno da su sve prijave bile lažne, odnosno da eksplozivne naprave nisu pronađene ni u jednom od prijavljenih slučajeva.

Evropa decenijama bez terorističkih napada na putničke avione

Dodao je da evropski kontinent već gotovo pola vijeka nije zabilježio terorističke napade na putničke avione, otmice ili unošenje pravih eksplozivnih naprava.

"To ne govorim da bih umirio gledaoce, već kao činjenicu - na evropskom kontinentu, nekoliko decenija nakon terorističkih talasa pedesetih i šezdesetih godina, gotovo pola vijeka nije bilo terorizma u putničkim avionima, niti otmica, a da ne govorimo o unošenju pravih eksplozivnih naprava“, rekao je Vojinović.

Dodaje da su stroge bezbjednosne procedure na aerodromima, uključujući detaljne kontrole putnika, jedan od razloga zbog kojih je bezbjednost vazdušnog saobraćaja na visokom nivou, iako takve provjere često izazivaju nezadovoljstvo zbog dugog čekanja.

"To je zapravo dokaz jer ako uzmemo beogradski aerodrom, kroz njega godišnje prođe osam miliona ljudi. Svi oni prolaze bezbjednosnu kontrolu. Juče smo imali i slučaj Air Serbia, koja je dobila dojavu o bombi na letu za Bukurešt, ali se i ta prijetnja ispostavila kao lažna. Sistem komercijalne avijacije i dalje je bezbjedan kada se sve to stavi u širi kontekst", podvukao je Vojinović.

Govoreći o uticaju poremećaja na bezbjednosne protokole na aerodromima, kaže da u trenucima kada stignu takve dojave koncept obezbjeđivanja, kako aerodroma, tako i ukupne bezbjednosti, počiva na, uslovno rečeno, "pozitivno karakterisanoj paranoji“.

"Bolje biti siguran nego da se ispostavi drugačije. Sadašnji tehnički i ljudski načini detekcije, kada je riječ o eksplozivnim napravama, isti su kao i prije desetina godina i veoma dobro funkcionišu", zaključio je on.