Loader

Loader
Pronađite nas

Umro Fethullah Gulen, optužen za pokušaj državnog udara u Turskoj

Iran najavio brza suđenja i pogubljenja učesnika protesta, broj žrtava premašio 2.500

    Hod po tankom ledu: Kako Evropa pokušava da “kupi” Trumpa, a da ne izgubi Grenland?

    Donald Trump i Grenlad (Izvor: AP/Markus Schreiber, File/AP Photo/Evgeniy Maloletka)
    Euronews.ba/Politico
    Objavljeno

    EU izgleda da hoda po tankom ledu dok traži rješenje za Grenland koje će omogućiti Donaldu Trumpu da se proglasi pobjednikom, a da pri tom ne naruši bezbjednosnu ravnotežu u NATO-u, komentariše Politico u svom članku.

    ADVERTISEMENT

    Na stolu su razni prijedlozi: od korišćenja NATO-a za jačanje bezbjednosti u Arktiku do ustupaka SAD-u za eksploataciju minerala. Lideri država članica teže "pomirenju" sa Trampom, rekla su za Politico trojica diplomata i jedan zvaničnik EU.


    Diplomatska trka za formulisanje plana dolazi u trenutku kada predsjednik SAD neprestano ponavlja da je njegovoj zemlji “potrebna” ta oblast, ne isključujući mogućnost njenog sticanja silom.


    "Na kraju uvijek dolazimo do zajedničkih zaključaka sa Vašingtonom", izjavio je njemački ministar spoljnih poslova Jochan Wadenphul nakon sastanka sa američkim kolegom Marcom Rubiom. Komentarišući razgovore o Arktiku, rekao je da su "ohrabrujući". U sličnom tonu, njemački kancelar Friedrich Merz izrazio je nadu da će se naći "uzajamno prihvatljivo rješenje" u okviru NATO-a.


    Ministri spoljnih poslova Grenlanda i Danske sastaće se danas sa potpredsjednikom SAD J.D. Vanceom i Marcom Rubiom u Bijeloj kući. Nadaju se "iskrenom dijalogu", prema riječima drugog diplomate EU upoznatog sa planovima sastanka.


    Šta Evropa nudi Trumpu?


    Prema diplomatama koje su razgovarale sa Politicom, EU teži sporazumu koji će Trumpu dati mogućnost da se predstavi kao pobjednik unutar SAD-a. Takav sporazum bi, na primjer, uključivao uslov da evropske zemlje više ulažu u bezbjednost Arktika. Ili obećanje da će SAD imati koristi od mineralnog bogatstva Grenlanda.


    Što se tiče odbrambenog sektora, generalni sekretar NATO-a Mark Rutte postavio je temelje za sporazum: u ponedjeljak je izjavio da zemlje saveza razgovaraju o načinima jačanja bezbijednosti na Arktiku. Sljedeći koraci za sprovođenje plana još nisu definisani. Međutim, povećanje ulaganja evropskih država članica izgleda da se "uklapa" sa Trumpovom željom da vidi Evropu kako preuzima veću odgovornost za svoju bezbijednost.


    Što se tiče eksploatacije minerala, plan je nejasan. Nije isključeno da će biti postignut sporazum koji će garantovati SAD-u udio u profitu od eksploatacije ključnih sirovina.


    Trenutno je sposobnost eksploatacije ključnih sirovina na Grenlandu ograničena. Danska godinama traži investicije za dugoročne projekte, bez velikog uspjeha. Većina zemalja traži minerale po mnogo nižim cijenama na globalnim tržištima.


    EU planira da više nego udvostruči svoje investicije u Grenland u svom sljedećem dugoročnom budžetu, ulivajući kapital, između ostalog, i u ključne projekte za sirovine. To bi mogao biti podsticaj za Trumpa da prihvati sporazum o zajedničkom ulaganju. Međutim, ako je Trumpov stvarni cilj mineralno bogatstvo, stvari se komplikuju. Danci godinama nude SAD-u mogućnost da ulažu u Grenland, ali Amerikanci sistematski odbijaju ovu ponudu.


    Konačno, ako je Trumpov pritisak na Grenland povezan sa njegovom zabrinutošću zbog Kine i Rusije, on bi mogao jednostavno tražiti od Kopenhagena da poveća prisustvo američkih trupa na ostrvu. Međutim, Trumpov stvarni cilj je da uđe u istorijske knjige, rekao je jedan od diplomata koji su razgovarali sa Politicom. Trumpov slogan "Učinimo Ameriku ponovo velikom" ima geografsku dimenziju; on želi da ostane upamćen u istoriji kao čovjek koji je učinio Ameriku većom - u geografskom smislu, kako je rekao isti diplomata.


    "Evropa je uplašena"


    EU prije svega pokušava da izbjegne vojni sukob. Eventualna direktna intervencija SAD-a na Grenlandu, koji pripada državi članici EU i NATO-a, značila bi u suštini kraj poslijeratnog bezbjednosnog poretka, upozoravaju evropski lideri.


    "To bi bila situacija bez presedana u istoriji NATO-a i bilo kog odbrambenog saveza", izjavio je juče njemački ministar odbrane Boris Pistorijus, dodajući da Berlin razgovara sa Kopenhagenom o opcijama koje Evropa ima na raspolaganju ako SAD započnu okupaciju, piše Politico.


    Komesar EU za odbranu Andrius Kubilius i danska premijerka Mette Frederiksen su izjavili da bi vojna intervencija značila kraj NATO-a. "Sve bi se završilo", rekla je Frederiksen.


    Nijedna odredba u osnivačkom ugovoru saveza iz 1949. godine, ne predviđa napad na NATO saveznika od strane drugog.


    Trump je sa svoje strane izjavio da će "SAD možda morati da biraju" između svoje ambicije da preuzmu kontrolu nad Grenlandom i očuvanja saveza kakav poznajemo danas.


    Očuvanje NATO-a ostaje glavni prioritet EU, ističu diplomate. I privatno i javno, evropski zvaničnici odbacuju ideju "ustupanja" Grenlanda SAD-u od strane Evrope. Međutim, istovremeno, njihovi komentari otkrivaju koliko očajnički pokušavaju da izbjegnu direktan sukob sa Vašingtonom.


    "Evropa je uplašena", izjavio je diplomata EU koji je učestvovao u razgovorima u Briselu o tome kako blok treba da reaguje. Drugi je govorio o tektonskim promjenama i "zemljotresu", naglašavajući da su SAD spremne da razbiju nepokolebljive transatlantske odnose stare 100 godina.


    Evropljani nespremni


    Iako se evropski lideri u velikoj mjeri slažu da se vojni sukob mora izbjeći po svaku cijenu, napori da se postigne rešenje kroz pregovore pokazuju se teškim.


    Prije vojnog napada SAD-a na Venecuelu 3. januara i prije novih Trumpovih izjava da SAD moraju "imati" Grenland, Evropljani su bili očigledno nespremni. Nisu imali nikakav plan za zaštitu Grenlanda od Trumpa. Smatrali su da bi takav plan povećao rizik da prijetnja postane stvarnost.


    "Vidjeli smo opasnost, ali smo takođe vidjeli da možemo učiniti malo da je spriječimo", izjavio je Thomas Crosby, američki vojni stručnjak na Kraljevskom koledžu odbrane Danske, koji pruža obuku danskim odbrambenim snagama.


    "Ideja je bila da što se više fokusiramo na to i što se više pripremamo da to spriječimo, to više povećavamo šanse da se stvarno dogodi. Postojala je zabrinutost da bi planiranjem odgovora na invaziju SAD-a, eskalirale tenzije", naglasio je Crosby.


    Na kraju, nakon šest godina tokom kojih je Evropa pažljivo izbjegavala da napravi plan protiv Trumpovih prijetnji, danas očajnički traži odgovore.


    Zvaničnici procjenjuju da se suočavaju sa najvećim izazovom sa kojim se Evropa suočila nakon Drugog svjetskog rata i nisu sigurni šta treba da rade.


    "Znamo kako bismo reagovali da se Rusija počne ponašati na ovaj način", rekao je evropski diplomata, dodajući: "Sa SAD-om, nismo navikli na to".

    Možda će vam se svidjeti