Jedan od najtežih poraza u svojoj političkoj karijeri pretrpio je Donald Trump, nakon što su republikanci izgubili kontrolu nad oba doma Kongresa od demokrata na izborima koji su se pretvorili u presudu njegovom predsjedničkom mandatu.

Do jutros demokrate su osvojile 25 mjesta u Predstavničkom domu, dostigavši brojku od 220, što je za dva više od 218 koliko je potrebno za većinu. U Senatu su preoteli sedam mjesta od republikanaca, uključujući i ona u Teksasu, Ohaju, Kanzasu i Mejnu.

Visoke cijene su imale presudan uticaj na glasače. Oko dvije trećine njih je u izlaznim anketama izjavilo da su Trumpove carine nanijele štetu ekonomiji.

Predsjednik SAD je izjavio da će prihvatiti rezultate, ali je prkosno dodao: "Ne smatram ovo ličnim udarcem".

Takođe je jasno stavio do znanja da će iskoristiti predsjedničko pravo veta kako bi blokirao agendu demokrata, objavivši na društvenim mrežama fotografiju crvenog kačketa sa izvezenom riječju "VETO".

Ali, koliko demokratski Kongres zaista može da promijeni situaciju za Evropu i globalna tržišta?

Da li će demokratski Kongres ukinuti prijetnju carinama za Evropu?

Vjerovatno ne, jer Trumpove carine više ne zavise direktno od Kongresa.

Nakon što je Vrhovni sud u februaru ukinuo njegove vanredne carine, administracija ih je prebacila pod Član 301 američkog zakona o trgovini. Ovaj mehanizam omogućava predsjedniku da djeluje samostalno, bez glasanja zakonodavaca.

Demokrate mogu da održavaju saslušanja i usporavaju proces potvrđivanja njegovih kadrovskih rješenja, ali mu ovu moć ne mogu lako oduzeti.

James Smith, ekonomista za razvijena tržišta u holandskoj banci ING, smatra da bi podijeljeni Vašington mogao da natjera predsjednika da se još više osloni na te mehanizme.

"Baš kao i spoljna politika, trgovina je još jedno ovlašćenje koje predsjednik može da sprovodi jednostrano, bez Kongresa", naveo je Smith u analizi prije glasanja. On nije isključio mogućnost uvođenja novih carina usmjerenih ka Evropi, što bi, prema njegovim riječima, imalo snažan uticaj na američku inflaciju i politiku Federalnih rezervi (Fed).

Šta će biti sa američkom podrškom Ukrajini?

Demokrate će predsjedavati senatskim odborima i odlučivati koji će Trumpovi kandidati biti potvrđeni kada novi saziv Kongresa stupi na dužnost u januaru. Mnogi od njih takođe snažno zagovaraju odobravanje novih finansijskih sredstava za Ukrajinu.

Međutim, teži dio je obezbijediti da se taj novac zaista i potroši. Tokom protekle dvije godine, Bijela kuća je uspijevala da opstruiše sredstva koja je Kongres već odobrio, zadržavajući ih do kraja fiskalne godine, kada zakonski ističu.

"U praksi, to znači da bi demokratski Kongres mogao zakonski da odobri novac za Ukrajinu ili razvojnu pomoć, ali predsjednik to jednostavno možda neće potrošiti", izjavila je Nevada Joan Lee, saradnica Evropskog savjeta za spoljne odnose, u svom prošlomjesečnom komentaru.

Njen savjet evropskim vladama je da računaju isključivo na onaj novac koji zapravo stigne.

"Evropljani bi trebalo da tretiraju odobrena sredstva kao namjeru, a ne kao čvrstu obavezu", istakla je Lee.

Kako su reagovala tržišta?

Investitori su vijesti dočekali uglavnom mirno.

Evro je porastao za 0,4 odsto na 1,1232 dolara do jutros, dok je dolar oslabio u odnosu na druge velike svjetske valute. Zlato je dobilo na vrijednosti dva odsto, skočivši na 4.011 dolara za uncu, ponovo probivši granicu od 4.000 dolara, dok je srebro poraslo za 3,4 odsto na 51,49 dolara.

Fjučersi na akcije su bili u blagom padu sa obje strane Atlantika. Fjučersi na S&P 500 su pali za 0,3, a na Nasdaq 100 za 0,4 odsto, dok su fjučersi na Euro Stoxx 50 i nemački DAX pali za oko 0,5 odsto uoči otvaranja berzi.

Američke državne obveznice su zabilježile rast. Prinos na desetogodišnje trezorske zapise pao je za 2,9 baznih poena na 4,94 odsto, prinos na dvogodišnje skliznuo je na 4,61 odsto, a na tridesetogodišnje na 5,32 odsto. Prinos na nemačke desetogodišnje obveznice (Bund) zaključen je u utorak na 3,33 odsto, prije objavljivanja rezultata.

Bitkoin je ostao gotovo nepromijenjen na oko 77.700 dolara, dok se naftom tipa Brent trgovalo po cijeni od blizu 104 dolara za barel.

Da li je podijeljeni Vašington dobar za investitore?

Tržištima se ovakav ishod obično sviđa. Kada se Bijela kuća i Kongres ne slažu, usvaja se manje obimnih i radikalnih zakona, što za berze znači manje iznenađenja.

Istorija takođe ide na ruku vlasnicima obveznica. U tri mjeseca nakon prethodnih izbora na polovini mandata, prinosi na desetogodišnje trezorske zapise padali su u proseku za oko 20 do 25 baznih poena, navodi Luca Bindelli, šef investicione strategije u švajcarskoj privatnoj banci Lombard Odier.

"Smatramo da bi pobjeda demokrata bila neutralna do blago pozitivna za fiskalne izglede. Kongres bi mogao da ograniči Trumpovu ekspanzivnu agendu, a samim tim i deficit", istakao je Diego Barnuevo, tržišni analitičar u kompaniji Ebury.

Ipak, Ed Yardeni, predsjednik kompanije Yardeni Research, znatno je oprezniji.

"Vol Strit tradicionalno pozdravlja političku blokadu jer to smanjuje vjerovatnoću da Kongres usvoji ekstremne zakone. Ali ovog puta bi moglo biti drugačije", naveo je Yardeni u ponedjeljak.

Njegova glavna briga je gornja granica duga - zakonski limit koliko američka vlada može da se zaduži. Podijeljeni Vašington će i dalje morati da se dogovori o njenom podizanju, a iscrpljujuća politička borba oko toga mogla bi da gurne troškove zaduživanja nagore. Analitičari očekuju da će ovaj limit postati kritičan problem u nekom trenutku 2027. godine.

Šta je sljedeće za evro?

Valutni analitičari sumnjaju da će izbori dugoročno donijeti drastične promene. Kada je riječ o dolaru, Federalne rezerve (Fed) i dalje imaju veći uticaj od Kongresa.

"Zelena novčanica nastavlja da reaguje prvenstveno na poteze Feda, koji ne bi trebalo da se suoči sa trenutnim i direktnim uticajem rezultata izbora", istakao je Francesco Pesole, valutni strateg u ING-u.

Evro, sa druge strane, ima sopstvene probleme. Cijene energije su i dalje visoke, dobrim dijelom zbog sukoba sa Iranom, ING očekuje da će inflacija u evrozoni ostati na oko 4 odsto, a investitori traže veće prinose kako bi zadržali francuske državne obveznice.

Novi saziv Kongresa stupa na dužnost u januaru. Do tada, Trump zadržava republikansku većinu u oba doma, a čak i nakon toga - njegova olovka za veto će i dalje biti spremna na radnom stolu u Ovalnom kabinetu.