Prijetnje američkog predsjednika Donalda Trumpa da bi SAD mogle da preuzmu Grenland više se u evropskim krugovima ne smatraju samo pukom retorikom, već realnom mogućnošću.
ADVERTISEMENT
Politički lideri, koji su do nedavno ignorisali Trumpove sve češće izjave, sada hitno traže načine da ga zaustave, piše Politico.
Alarmantnost situacije potvrđuju i diplomatski izvori iz EU.
"Moramo biti spremni na direktnu konfrontaciju sa Trumpom. On je u agresivnom modu i moramo reagovati", izjavio je jedan diplomata koji prati ove rasprave.
Tenzije su dodatno porasle nakon što je američki državni sekretar Marco Rubio najavio da će naredne nedjelje razgovarati sa danskim zvaničnicima o američkoj akviziciji Grenlanda, dok je Bijela kuća poručila da preferira pregovore, ali ne isključuje ni vojnu opciju.
Evropski diplomatski napori su stoga intenzivirani. Francuski ministar spoljnih poslova Jean-Noel Barrot potvrdio je da je sa kolegama iz Njemačke i Poljske razgovarao o zajedničkom evropskom odgovoru.
"Pitanje je kako Evropa, odnosno EU, može ojačati svoje pozicije kako bi odvratila prijetnje i pokušaje ugrožavanja svojih interesa. Grenland nije na prodaju niti za preuzimanje… Prijetnje moraju prestati“, rekao je Barrot novinarima.
Politico navodi da su u razgovoru sa brojnim zvaničnicima, diplomatama i ekspertima uočeni osjećaj nemoći i zbunjenosti.
"Svi su potpuno zapanjeni i nemaju jasnu predstavu čime zapravo raspolažemo. Niko ne zna šta da učini jer Amerikanci mogu da rade šta god žele. Ali potrebni su nam hitni odgovori – ne možemo čekati tri, pet ili sedam godina", rekao je bivši danski poslanik.
Opcija 1 - Potraga za kompromisom
Trump svoju želju za Grenlandom pravda vitalnim bezbjednosnim interesima SAD-a i optužuje Dansku da ne čini dovoljno kako bi ga zaštitila od rastuće kineske i ruske vojne aktivnosti na Arktiku.
Zbog toga bi pregovaračko rešenje, koje bi Trumpu omogućilo da se predstavi kao pobjednik, a Danskoj i Grenlandu da sačuvaju obraz, moglo biti najbrži izlaz iz krize.
Bivši visoki zvaničnik NATO-a predložio je da bi Savez mogao da posreduje između strana, kao što je to činio u sporovima između Turske i Grčke.
Američki ambasador pri NATO-u Mathew Wittaker izjavio je da Trump i njegovi savjetnici ne vjeruju da je Grenland adekvatno obezbijeđen.
"Kako se led topi i kako se otvaraju rute na Arktiku i Visokom sjeveru… Grenland postaje veoma ozbiljan bezbjednosni rizik za kopno Sjedinjenih Američkih Država."
Saveznici stoga razmatraju nove ponude Trumpu, poput ubrzanja odbrambene potrošnje na Arktiku, održavanja više vojnih vježbi i raspoređivanja trupa radi umirivanja SAD-a.
Dvojica diplomata pomenula su i mogućnost uspostavljanja šeme „Arktička straža“, po uzoru na postojeće inicijative na istoku Evrope.
Trumpa privlače i ogromna mineralna nalazišta, kao i potencijalne rezerve nafte i gasa. Međutim, eksploatacija resursa u negostoljubivom terenu izuzetno je teška i skupa.
Danski izaslanici godinama su bezuspješno zagovarali evropska ulaganja u Grenland, ali se sada, prema riječima jednog diplomate EU, taj stav počinje da mijenja.
Opcija 2 - Finansijska injekcija Grenlandu
Trumpova administracija otvoreno je podržala grenlandski pokret za nezavisnost, sa idejom da bi ostrvo, nakon odvajanja od Danske, potpisalo sporazum sa SAD-om i bilo preplavljeno američkim novcem.
Iako ne isključuje vojnu silu, Trump insistira da bi Grenland radije preuzeo dobrovoljno. EU i Danska stoga pokušavaju da ubijede Grenlanđane da im mogu ponuditi bolji dogovor.
Prema nacrtu prijedloga Evropske komisije, Brisel planira da više nego udvostruči svoju potrošnju na Grenland od 2028. godine.
U sedmogodišnjem periodu potrošnja bi porasla na 530 miliona evra, a ostrvo bi moglo da se prijavi i za dodatna 44 miliona evra iz fondova EU.
Podrška, koja je do sada bila usmjerena na socijalnu zaštitu i obrazovanje, proširila bi se i na razvoj kapaciteta za eksploataciju mineralnih sirovina.
"Imamo mnogo, mnogo ljudi ispod granice siromaštva, infrastruktura na Grenlandu zaostaje, a naši resursi se uglavnom eksploatišu bez dobre dobiti za Grenland, već prije svega za danske kompanije", rekao je Kuno Fencker, grenlandski opozicioni poslanik koji podržava nezavisnost. Atraktivna ponuda Danske i EU mogla bi biti ključna da Grenlanđane zadrži van američkog domašaja.
Opcija 3 - Ekonomski protivudar
Još od Trumpovog prvog mandata u Evropi se intenzivno razmišlja o bezbjednosti bez aktivnog učešća SAD-a.
"To je teško, ali je moguće. Ali ne znam da li je iko ozbiljno razmišljao o obezbjeđivanju evropske bezbjednosti protiv Amerike. To je jednostavno ludo", rekao je Thomas Crosby, američki vojni stručnjak sa Kraljevskog danskog odbrambenog koledža.
EU na raspolaganju ima moćan alat - Instrument protiv prinude, svojevrsnu "trgovinsku bazuku" stvorenu upravo nakon prve Trumpove administracije. On omogućava Uniji da uzvrati na trgovinsku diskriminaciju.
Brisel je već prijetio njegovom primjenom, ali je odustao nakon postizanja dogovora. S obzirom na to da SAD i dalje nameće carine, EU bi mogao ponovo da aktivira taj mehanizam.
"Imamo izvoz u Sjedinjene Države nešto iznad 600 milijardi evra, a za oko jednu trećinu te robe imamo tržišni udio veći od 50 odsto i potpuno je jasno da je to moć u našim rukama", istakao je Bernd Lange, predsjednik Odbora za trgovinu Evropskog parlamenta.
Međutim, ključno je pitanje da li bi Trump ovoga puta povjerovao da je EU ozbiljan.
Opcija 4 - Slanje vojske
Ako se SAD odluči za vojnu opciju, Evropa bi malo toga mogla da učini.
"Neće preventivno napasti Amerikance… jer bi to bio čin rata", objasnio je Crosby.
Ipak, prema danskoj trajnoj naredbi iz 1952. godine, u slučaju napada na dansku teritoriju, vojska bi trebalo "odmah da započne borbu, bez čekanja ili traženja naređenja".
Jedan diplomata EU sugeriše da bi evropske zemlje, na zahtjev Danske, trebalo da razmotre slanje snaga na Grenland kako bi povećale potencijalnu cijenu američke vojne akcije. Iako te snage ne bi mogle da zaustave invaziju, djelovale bi kao sredstvo odvraćanja.
"Mogli biste imati efekat u kojem postoje grupe ljudi koje su fizički na putu, poput situacije na Trgu Tjenanmen, što bi potencijalno primoralo američku vojsku da upotrebi silu ili da se povuče", rekao je Crosby.
Međutim, upozorava da takva strategija nosi visoku cijenu: "Ovo je potpuno neistraženo područje, ali je sasvim moguće da će ljudski životi biti izgubljeni u pokušaju odbijanja američkog zahtjeva za kontrolu nad Grenlandom."