Predsjednik Francuske Emmanuel Macron upozorio je da bi Sjedinjene Države mogle da izdaju Ukrajinu, navodi se u transkriptu razgovora evropskih lidera o strategijama zaštite Kijeva koji je objavio njemački "Špigel".
U ponedjeljak je održan telefonski razgovor u kojem su učestvovali Macron, njemački kancelar Friedrich Merz, generalni sekretar NATO-a Mark Rutte, finski predsjednik Alexander Stubb, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i drugi sagovornici. Tema diskusije bili su mirovni pregovori koje, prema navodima, Sjedinjene Države vode sa Kijevom i Moskvom.
- Postoji mogućnost da će SAD izdati Ukrajinu po pitanju teritorija bez jasnoće o bezbjednosnim garancijama - rekao je Macron, prema njemačkom listu i dodao da postoji "velika opasnost" za Zelenskog, prenosi briselski portal "Politiko".
Jelisejska palata nije odgovorila na zahtjev briselskog portala da da komentar.
"Špigel" je prenio da je Jelisejska palata u saopštenju poslatom ovom njemačkom listu negirala da je Macron govorio o bilo kakvoj izdaji.
- Predsjednik nije upotrijebio te riječi - navela je kancelarija predsjednika Francuske, prenosi list.
Merz je rekao da Zelenski mora da bude "izuzetno oprezan u narednim danima".
- Oni se igraju i sa vama i sa nama - rekao je Merz, očigledno misleći na američke izaslanike Stevea Witkoffa i Jareda Kushnera, zeta predsjednika SAD Donalda Trumpa, koji su u utorak proveli pet sati u zatvorenim razgovorima sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.
Portparol Merza, Stefan Kornelius, rekao je za "Politiko" da iz principa ne potvrđuje niti komentariše dijelove razgovora.
Finski predsjednik Stubb, prema transkriptu, bio je saglasan sa Merzom.
- Ne možemo da ostavimo Ukrajinu i Volodimira same sa tim ljudima - rekao je, očigledno misleći na Witkoffa i Kushera, sa čime se Rutte složio.
Rutte je kazao da se slaže sa Stubbom da moraju da zaštite Zelenskog.
I NATO je odbio da komentariše transkript.
Rusija ne odustaje od svojih maksimalističkih zahtijeva
Do razgovora je došlo nakon što je Trumpova administracija predstavila mirovni plan u 28 tačaka, za koji se navodi da su ga sastavili ruski izaslanik Kirill Dmitriev, Witkoff i Kushner, a koji su Ukrajina i evropski saveznici kritikovali kao previše povoljan za Rusiju, što je pokrenulo pregovore u Ženevi.
Ti naknadni pregovori, na kojima su učestvovali evropski, ukrajinski i američki zvaničnici, rezultirali su ažuriranim planom od 19 tačaka, koji Rusija još nije prihvatila.
Moskva nije odustala od svojih maksimalističkih zahtijeva, odnosno da Kijev preda velike dijelove neokupirane teritorije na istoku, ograniči veličinu svoje vojske i održi nove izbore, navodi "Politiko".