Smrtonosne poplave koje su u Indoneziji odnijele stotine života uglavnom su posljedica monsunskih kiša i rijetke tropske oluje, no nešto je drugo možda odigralo ključnu ulogu - pretjerano krčenje šuma.
ADVERTISEMENT
Po zadnjim podacima objavljenim u utorak broj ljudi poginulih u poplavama i klizištima na Sumatri porastao je na 753, objavila je agencija za katastrofe, a 504 osobe se još uvijek vode kao nestale, prenosi HRT.
Ekolozi, borci za zaštitu okoliša, čak i indonezijska vlada, ukazali su na ulogu koju je gubitak šuma odigrao u bujičnim poplavama i klizištima koja su u sela nanijela bujice blata i ostavila bespomoćne stanovnike na krovovima njihovih domova.
Šume pomažu u apsorpciji oborina i stabiliziranju tla koje drži njihovo korijenje, a njihovo nepostojanje čini ista područja podložnijima bujičnim poplavama i klizištima. Indonezija je među zemljama s najvećim godišnjim gubitkom šuma u svijetu. Rudarstvo, plantaže i požari uzrok su krčenja velikih područja bujne prašume u toj zemlji tijekom posljednjih nekoliko desetljeća.
U 2024. godini je izgubljeno preko 240.000 hektara primarne šume, što je manje nego godinu prije, pokazala je analiza startupa za očuvanje prirode The TreeMap's Nusantara Atlas.
"Šume djeluju kao zaštitna barijera, pomalo poput spužve", pojasnio je David Gaveau, osnivač tvrtke The TreeMap.
Najprije krošnja hvata dio kiše prije nego što stigne do tla, a potom korijenje pomaže stabilizaciji tla. Kada se šuma krči uzvodno kišnica brzo otječe u rijeke, stvarajući bujične poplave.
Ekolozi i borci za zaštitu okoliša već dugo pozivaju vladu da bolje zaštite šume u zemlji, jer su one ključne za ponor ugljika, sistem koji upija više ugljika nego što ga emitira i na taj način iz atmosfere apsorbira ugljični dioksid koji zagrijava planet.
"Moramo uistinu spriječiti krčenje i uništavanje šuma", rekao je u petak predsjednik Prabowo Subianto kada su se počeli pojavljivati prvi znaci razmjera katastrofe.
"Zaštita naših šuma je ključna", istaknuo je.