ADVERTISEMENT

Istaknuo je da je pitanje teritorija najteže, jer Moskva i dalje traži da se Ukrajina odrekne dijelova Donbasa koje još kontrolira, što Kijev odbija.

Zelenski je ovo izjavio nakon sastanka s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom u Parizu, gdje se pridružio telefonskom razgovoru s evropskim liderima, uključujući one iz Velike Britanije, Njemačke, Poljske i Italije.

U međuvremenu, ukrajinski i američki pregovarači završili su dvodnevne sastanke na Floridi, radeći na reviziji mirovnog plana za koji se smatra da ide u prilog Rusiji.

Bijela kuća je u ponedjeljak zauzela pozitivan ton u razgovorima, a glasnogovornica rekla je da je administracija "vrlo optimistična" u pogledu postizanja dogovora o okončanju rata.

Zelenski je bio oprezniji, objavivši na X da su razgovori bili "vrlo konstruktivni", ali da postoje "neka teška pitanja koja još moraju biti riješena".

Američki specijalni izaslanik Steve Witkoff, koji je prisustvovao razgovorima s ukrajinskom delegacijom, sada je na putu za Rusiju gdje će se u utorak sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Pridružit će im se i zet i savjetnik predsjednika Donalda Trumpa, Jared Kushner.

Witkoff je razgovarao sa Zelenskim, Macronom, glavnim ukrajinskim pregovaračem Rustemom Umerovim i britanskim premijerom Keirom Starmerom, a očekuje se da će rezultate razgovora prenijeti Vladimiru Putinu.

Prošle sedmice Putin je rekao da su Amerikanci Rusiji pokazali nacrt mirovnog plana i da bi on mogao postati "osnova" za budući sporazum o okončanju rata.

Početni nacrt mirovnog plana između SAD i Rusije, koji je kružio u novembru, izazvao je nezadovoljstvo u Kijevu i širom Evrope.

Osim što je bio snažno naklonjen zahtjevima Moskve, također je diktirao kako treba investirati nekoliko milijardi zamrznute ruske imovine koja se trenutno drži u evropskim finansijskim institucijama i uvjete pristupa Kijeva tržištima EU.

Ali Macron je rekao da trenutno "ne postoji finalizirani mirovni plan o kojem bi se moglo govoriti". Također je insistirao da se takav prijedlog može razraditi samo uz doprinos Ukrajine i Evrope.

Evropski lideri su se borili da dobiju mjesto za pregovaračkim stolom otkako je mirovni plan procurio i pozvali su SAD da ih uključe u izradu bilo kakvog budućeg sporazuma.

Macron je rekao da teritorijalno pitanje "može finalizirati samo predsjednik Zelenski" i istakao da pitanja zamrznute ruske imovine, sigurnosnih garancija i pristupanja EU moraju uključiti evropske nacije.

Ali francuski lider je također pohvalio napore administracije Donalda Trumpa da okonča sukob, koji je započeo 2014. godine ilegalnom aneksijom Krima od strane Rusije, a nakon čega je uslijedila potpuna invazija na Ukrajinu 2022. godine.

"Sada čekamo ruski odgovor: jesu li spremni prekinuti borbe i sklopiti mir? Želim istaći da su Rusi tri-četiri puta rekli ne. Dakle, ne čini se da im se žuri", dodao je.

Tokom cijele godine, činilo se da Moskva podržava pokušaje SAD da okonča rat ili razgovara o prekidu vatre, ali nekoliko njenih zahtjeva direktno je u suprotnosti sa suverenitetom Ukrajine i Kijev ih smatra neprihvatljivim.

Iako je pitanje teritorije glavna tačka spoticanja, pitanje sigurnosnih garancija za Kijev se također pokazalo spornim.

Kijev i njegovi evropski partneri žele da se Ukrajini daju sigurnosne garancije - poput članstva u NATO-u - koje bi je zaštitile od ponovnog napada.

Ali Rusija se tome žestoko protivi, a i Donald Trump je isključio mogućnost da se Ukrajina pridruži vojnom savezu.

Daleko od pregovaračkog stola, rat se nastavlja.