ADVERTISEMENT

Odnosi između SAD-a i Venecuele, zemlje s oko trideset miliona stanovnika, složeni su i u velikoj mjeri oblikovani sporovima oko nafte i bezbjednosnih pitanjima. Venecuela raspolaže najvećim zalihama nafte na svijetu, ali danas ostvaruje tek dio prihoda koje je nekada imala od izvoza.

Koliko nafte ima Venecuela?

Procjenjuje se da je Venecuela zaključno s 2023. godinom imala 303 milijarde barela nafte, što je najviše na svijetu. Slijede Saudijska Arabija sa 267,2 milijarde, Iran sa 208,6 milijardi i Kanada sa 163,6 milijardi barela. Ove četiri zemlje zajedno posjeduju više od polovine globalnih rezervi. Za usporedbu, SAD imaju 55 milijardi barela, čime zauzimaju deveto mjesto u svijetu. Dakle, Venecuela ima pet puta više nafte od SAD-a.

Gdje se nalaze naftna polja?

Venecuelanske rezerve nafte uglavnom se nalaze u Pojasu Orinoco, prostranom području na istoku zemlje veličine 55 hiljada kvadratnih kilometara. Riječ je o ekstra teškoj sirovoj nafti, vrlo viskoznoj i gustoj, zbog čega je teža i skuplja za eksploataciju od konvencionalne nafte.

Za njenu eksploataciju potrebna je napredna tehnologija poput ubrizgavanja pare ili miješanja s lakšom sirovom naftom kako bi bila tržišno prihvatljiva. Zbog svoje gustoće i sadržaja sumpora, ekstra teška sirova nafta prodaje se s popustom u odnosu na lakšu naftu.

Eksploataciju nafte predvodi državna kompanija Petroleos de Venezuela, SA (PDVSA), koja se suočava s brojnim izazovima: zastarjelom infrastrukturom, nedovoljnim ulaganjima, lošim upravljanjem i međunarodnim sankcijama. Sve to ograničava Venecuelu u punom iskorištavanju njenih ogromnih rezervi.

Niske cijene goriva

Venecuela je među zemljama s najnižim cijenama goriva u svijetu zahvaljujući vladinim subvencijama. Benzin od 95 oktana košta 0,84 bolivara (0,06 KM) po litri. Jeftinije gorivo bilježe samo Libija i Iran. Za usporedbu, prosječna svjetska cijena benzina iznosi 1,29 dolara (2,17 KM) po litri.

Prema podacima Opservatorija ekonomske složenosti (OEC), Venecuela je 2023. godine izvezla naftu u vrijednosti od 4,05 milijardi dolara (6,8 milijardi KM), što je neuporedivo manje u odnosu na Saudijsku Arabiju (181 milijardu), SAD (125 milijardi) ili Rusiju (122 milijarde dolara). Izvoz rafinisanih derivata, poput benzina i dizela, još je manji.

Zašto je izvoz smanjen?

Venecuela je bila jedna od osnivačica OPEC-a i nekada vodeća izvoznica nafte, posebno nakon osnivanja PDVSA i nacionalizacije stranih kompanija. Krajem 1990-ih i početkom 2000-ih u SAD je izvozila 1,5 do 2 miliona barela dnevno, a američko tržište bilo joj je jedno od ključnih.

No, situacija se mijenja 1998. godine kada je Ugo Čavez (Hugo Chávez) postao predsjednik. Nacionalizovao je imovinu, restrukturisao PDVSA i dao prednost domaćim političkim ciljevima u odnosu na tradicionalna izvozna tržišta.

Politička nestabilnost, loše upravljanje i nedostatak ulaganja doveli su do smanjenja proizvodnje. Dolaskom Nicolása Madura (Nikolas) stanje se dodatno pogoršalo. Američka administracija u Trampovu prvom mandatu 2017. godine uvela je sankcije Venecueli, a dvije godine kasnije dodatno ih pooštrila.

Tako je zemlji ograničena mogućnost prodaje nafte SAD-u i pristup međunarodnim finansijskim tržištima. Kao odgovor, Venecuela se okrenula Kini, koja je postala njen najveći kupac, a značajni partneri postali su i Indija te Kuba, piše Al Jazeera, a prenose Nezavisne.