Nakon samita s predsjednicima Rusije i Ukrajine, Donald Trump je izjavio da će sačekati dvije sedmice kako bi vidio hoće li biti pomaka ka miru u Ukrajini. Ovo nije prvi put da američki predsjednik postavlja rok Moskvi – ali još uvijek nije uveo dodatne sankcije Rusiji.
ADVERTISEMENT
Trump se u augustu prvo sastao s ruskim liderom Vladimirom Putinom, a zatim i s ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim, nakon čega je rekao da će Washington „u roku od pola mjeseca imati jasniju sliku“ o tome hoće li doći do prekida rata u Ukrajini.
„Znat ćemo za dvije sedmice hoće li u Ukrajini biti mira. Nakon toga možda ćemo morati zauzeti drugačiji pristup“, izjavio je Trump 21. augusta.
Međutim, ruske namjere u sveobuhvatnoj invaziji na Ukrajinu od tada se nisu promijenile, piše Euronews.com.
Šta se dogodilo na terenu u Ukrajini?
Rusija je tokom augusta intenzivirala ljetnu ofanzivu u istočnoj Ukrajini s ciljem okupacije cijele Donjecke oblasti – glavnog cilja Moskve još od 2014. godine. Trupe su se fokusirale na Dobropilje, Pokrovsk i Kostjantinivku. Prema izvještajima, sredinom mjeseca probile su ukrajinske odbrambene linije i privremeno zauzele položaje radi daljnjih ofanzivnih operacija.
Kijev je odgovorio slanjem najboljih snaga u to područje. Elitni Azovski korpus potvrdio je 12. augusta da je raspoređen na sektor Pokrovsk, a nekoliko dana kasnije ukrajinska vojska je izvijestila da je Pokrovsk očišćen od diverzanata, prodor kod Dobropilja zaustavljen, a nekoliko naselja oslobođeno.
Prema podacima DeepStatea, interaktivnog obavještajnog projekta otvorenog koda, tempo ruskog napredovanja usporio se za 18% u augustu.
Intenzivniji zračni napadi
Paralelno s kopnenom ofanzivom, Rusija je značajno pojačala raketne i bespilotne napade na ukrajinske gradove. Od samita na Aljasci 15. augusta, lansirano je 3.372 projektila i drona.
Posebno snažan napad zabilježen je 28. augusta kada je ispaljeno 629 komada naoružanja, pri čemu su oštećene i zgrade u vlasništvu Evropske unije i Britanskog vijeća u Kijevu. Poginulo je 25 osoba, među njima i četvero djece. To je bio drugi najteži zračni napad od početka invazije 2022. godine.
Mjesec ranije, 29. jula, Moskva je pokrenula svoj najsmrtonosniji napad u kojem je u Kijevu ubijeno 32 civila.
Nema diplomatskog napretka
Trump je nakon samita poručio da bi sljedeći korak trebao biti direktan susret Putina i Zelenskog, kojem bi se kasnije pridružio i on sam. Zelenski je poslao izaslanike u Katar, Saudijsku Arabiju i Tursku radi sondiranja mogućih lokacija.
Ipak, nalog Međunarodnog krivičnog suda za hapšenje Putina zbog otmice ukrajinske djece znatno ograničava njegovu slobodu putovanja, jer rizikuje hapšenje u svakoj od 125 država članica. Neke zemlje, poput Švicarske i Austrije, signalizirale su da bi mogle napraviti izuzetak, ali Putin za sada ne pokazuje spremnost da putuje.
Moskva u međuvremenu uporno odbacuje mogućnost direktnih pregovora s Kijevom, dovodeći u pitanje legitimitet Zelenskog i tvrdeći da se „nikada nije ni razgovaralo o konkretnom sastanku“.
Šta dalje?
Iako je Trump ponovo najavio da će za „dvije sedmice“ promijeniti pristup ako ne bude pomaka, Rusija nastavlja sa strategijom proširenja okupiranih teritorija i intenziviranjem zračnih napada.
Putin je u više navrata potvrdio da neće mijenjati politiku prema Ukrajini, a tokom posjete Kini izjavio je da je za rat kriv Zapad i NATO.
Moskva trenutno prebacuje svoje elitne jedinice u Donjecku oblast, očigledno pripremajući jesensku ofanzivu 2025. godine. Ruski napadi na ukrajinsku energetsku infrastrukturu također su već u pripremi, što znači da će Ukrajinu ponovo čekati teška zima s nestancima struje i problemima s grijanjem.