ADVERTISEMENT

Litvanija je zatražila pomoć NATO-a u jačanju svoje protivvazdušne odbrane nakon što je otkriveno da su dva ruska vojna drona prošlog mjeseca uletjela na njenu teritoriju iz Bjelorusije.

Ministar vanjskih poslova Kęstutis Budrys izjavio je u srijedu da je razgovarao s generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom o "regionalnoj bezbjednosti i nedavnim incidentima s dronovima u Litvaniji".

"Složili su se oko potrebe za hitnim koracima za jačanje sposobnosti protivvazdušne odbrane duž NATO-ovih linija fronta", napisao je Budrys u objavi na X.

Ranije ove sedmice, Litvanija je saopštila da je dron ušao u zemlju 28. jula, prenosi Euronews.

Ministar odbrane Dovile Sakaliene izjavio je da je dron vjerovatno usmjerila Rusija prema Kijevu, ali da ga je ukrajinska odbrana dezorijentisala te je nenamjerno ušao na litvansku teritoriju.

Dron, koji je pronađen u vojnom poligonu za obuku nekoliko dana kasnije, nosio je eksploziv, prema riječima državne tužiteljke Nide Grunskiene.

Vlasti su ga identifikovale kao ruski dron Gerbera, tip koji se obično koristi kao mamac u napadima Moskve na Ukrajinu, prema izvještajima lokalnih medija.

Odvojeno, litvansko ministarstvo spoljnih poslova ranije ovog mjeseca saopštilo je da je od Minska zatražilo objašnjenje o "nezakonitom ulasku višenamjenske bespilotne letjelice Gerbera ruske proizvodnje u litvanski vazdušni prostor iz Bjelorusije 10. jula".

"Ovi ponovljeni incidenti predstavljaju alarmantan znak prelijevanja ruske agresije protiv Ukrajine na teritoriju NATO-a", rekao je Budrys u utorak.

"Protivvazdušna odbrana je ključna za sigurnost saveznika. Osiguranje istočnog krila NATO-a mora ostati glavni prioritet Alijanse."

Litvanija, članica NATO-a i EU, graniči s ruskom enklavom Kalinjingrad i Bjelorusijom, saveznicom Moskve.

U januaru je baltička država saopštila da će počevši od sljedeće godine povećati svoje troškove za odbranu na između 5% i 6% BDP-a, sa nešto više od 3% koliko trenutno troši.

Time je postala prva članica NATO-a koja se obavezala da će dostići novi cilj od 5%, koji je dugo zahtijevao američki predsjednik Donald Trump.

Rusija je posljednjih mjeseci pojačala napade na ukrajinske gradove, ignorišući pozive zapadnih lidera poput Trumpa da prestane s napadima na civilna područja nakon više od tri godine rata.

Pored Litvanije, i druge zemlje istočnog krila, poput Rumunije, Poljske i Latvije, prijavile su incidente poput kršenja vazdušnog prostora od strane ruskih dronova i ispaljivanja raketa u blizini njihovih granica s Ukrajinom.

Zahtjev Litvanije upućen NATO-u uslijedio je usred ostavke litvanske vlade nakon odluke premijera Gintautasa Paluckasa da se povuče prošle sedmice usred niza optužbi za korupciju.

Predsjednik Gitanas Nauseda imenovao je ministra finansija Rimantasa Šadžiusa za vršioca dužnosti premijera. On će obavljati funkciju vršioca dužnosti vlade dok novi kabinet ne položi zakletvu.