ADVERTISEMENT

Papa Lav XIV postavio je suzbijanje rizika nekontroliranog razvoja umjetne inteligencije jednom od ključnih misija svog pontifikata.

U prvom službenom obraćanju kardinalima upozorio je na opasnosti koje umjetna inteligencija predstavlja za ljudsko dostojanstvo, pravdu i rad. Dva dana kasnije, u razgovoru s novinarima, pohvalio je ogroman potencijal tehnologije, ali je upozorio da zahtijeva odgovornost kako bi se osiguralo da se koristi za dobrobit svih.

Poput svog imenjaka, pape Lava XIII. iz 19. stoljeća, koji se zalagao za prava radnika tijekom industrijske revolucije, Lav XIV. pozicionira se kao čuvar društvene strukture u suočavanju s nekontroliranim modernim tehnologijama. Ime koje je tadašnji kardinal Robert Prevost odabrao za papinsku službu nije bila slučajna referenca, rekao je glasnogovornik Vatikana večer kada je završio konklava.

"Crkva nas poziva da gledamo prema nebu, ali i da hodamo zemljom u skladu s vremenom", izjavio je za Politico fra Paolo Benanti, franjevac i savjetnik Vatikana za etiku umjetne inteligencije, dodajući da nije ništa neobično u tome što Crkva nudi stručnost i na ovako futurističkom polju.

"Vatikan želi izbjeći određene razvoje u umjetnoj inteligenciji koji bi štetili ljudskim pravima i ljudskom dostojanstvu, a koji bi vjerojatno nerazmjerno pogodili radnike s nižim kvalifikacijama", tvrdi Maria Savona, profesorica ekonomije inovacija na Sveučilištu Luiss u Rimu i Sveučilištu u Sussexu te stručnjakinja za umjetnu inteligenciju.

Etičari, filozofi, pa i sami tehnološki moguli upozoravaju na rizike stvaranja inteligentnih oblika života od strane kompanija. Vlasnik X-a i tvorac AI bota Grok, milijarder Elon Musk, upozorava na dozivanje demona kroz neodgovoran razvoj umjetne inteligencije, uspoređujući to sa stvaranjem digitalnog Boga.

Rad na uključivanju Svete Stolice u regulaciju AI-ja započeo je već za prethodnika Lava XIV. 2020., tadašnji papa Franjo okupio je vjerske i političke vođe te tehnološke tvrtke poput IBM-a i Cisca kako bi potpisali "Rimski poziv za etiku umjetne inteligencije", obvezu na razvoj AI tehnologija koje su odgovorne i društveno korisne. U siječnju je Vatikan objavio službenu izjavu u kojoj upozorava da bi AI mogao dovesti do toga da čovječanstvo postane rob vlastitog rada.

Kao prvi papa koji dolazi iz SAD-a, domovine Silicijske doline i tehnološke revolucije, i kao diplomirani matematičar, Lav ima jedinstvenu poziciju za nastavak te misije.

Washington vodi politiku deregulacije, pri čemu predsjednik Donald Trump ukida sigurnosna pravila koja je uveo njegov prethodnik Joe Biden, te pokreće plan vrijedan pola bilijuna dolara za AI hardver, u suradnji s vodećom tvrtkom OpenAI.

Čak i EU, koja je povijesno bila na čelu AI regulacije, mijenja pristup i stavlja naglasak na konkurentnost, otvarajući vrata ciljanim izmjenama Zakona o umjetnoj inteligenciji te ulažući u povećanje računalne snage. Na AI summitu u Parizu, svjetski čelnici više su govorili o sklapanju poslova nego o postavljanju zaštitnih mjera.

Za Benantija, uloga Crkve kao stručnjaka za čovječnost može potaknuti vođe, osobito iz katoličkih zemalja, da stvore AI koji brine o čovjeku i koji je usklađen s društvenom pravdom.

U svom prvom pozivu s talijanskom premijerkom Giorgiom Meloni, Lav i ona su se složili da će nastaviti raditi na "etičkom i čovjeku usmjerenom razvoju umjetne inteligencij. Prošle godine, na Melonijin poziv, papa Franjo se obratio čelnicima G7 o etici umjetne inteligencije.

"Interes Vatikana za umjetnu inteligenciju nije čudan. Franjo je također pokazao velik interes za klimatske promjene, što je suvremeno pitanje. Misija Crkve je ostati vjerna temeljnim načelima, dok se prilagođava svijetu", naglašava Savona i dodaje:

"Papa je svjestan da Crkva može pomoći da se razumije svijet koji se mijenja, usmjeriti ga prema poštivanju ljudskog dostojanstva i pokazati kako tehničke inovacije mogu poduprijeti društvenu brigu."

Sam Lav nije izbjegao probleme s AI-generiranim sadržajem. Samo tjedan dana nakon početka svog pontifikata, na YouTubeu se pojavio video koji navodno prikazuje Lava kako hvali predsjednika Burkine Faso Ibrahima Traoréa jer je usporedio bogatstvo Vatikana s afričkim siromaštvom. Vatikan je označio video kao lažan, dio vala AI-generiranog sadržaja na afričkim platformama koji Traoréa prikazuju kao uzor panafričkog vodstva.

Znanstveni napredak i Vatikan nisu uvijek bili na istoj liniji. U 17. stoljeću teološke su vlasti osudile astronoma Galilea Galileija za herezu jer je tvrdio da se Zemlja okreće oko Sunca.

No sukob između vjere i tehnologije vrlo je suvremena tema, tvrdi Benanti, koji kaže da su mnogi znanstvenici kroz povijest također bili vjernici.

Hoće li Lav biti uspješan u svojoj samoproglašenoj misiji, ovisit će o njegovoj sposobnosti da uvjeri druge - i možda o njegovom osobnom utjecaju.

"Vatikan ima vrlo snažnu moralnu moć uvjeravanja. Ima vrlo autoritativan glas", zaključila je Savona.