ADVERTISEMENT

Govoreći o pozivima zaposlenima u institucijama da prijave zloupotrebe i spriječe uništavanje dokaza, Milivojević je ocijenio da je važno da se promjene sprovode bez pritisaka i upada u institucije.

„Svi građani Srbije koji su glasali za novu vlast i oni koji su glasali za bivšu vlast - niko od njih nije poželio bilo kakve nemire, bilo šta. Obje strane u ovom trenutku moraju, po meni, razumno da postupaju“, rekao je Milivojević za Euronews Srbija.

Govoreći o promjenama u medijskom sektoru, Milivojević je naveo da zaposleni u javnom medijskom servisu imaju pravo da se ne slažu sa prethodnim izborom rukovodstva, ocjenjujući da je RTS bio pod kontrolom vladajuće partije.

„Da se ne lažemo, to nije bio javni medijski servis, to je bio medijski servis pod kontrolom jedne partije, u tom slučaju te bivše vladajuće partije“, rekao je Milivojević.

On je ocijenio da pozivi na povlačenje treba da budu upućeni ljudima koji su se, kako je naveo, ogriješili o javni moral, a ne da se promjene sprovode kroz pritiske.

„Naravno, hoću da kažem da je bolje da stvari idu kroz neku vrstu poziva, apela ljudima koji su se na neki način ogriješili o javni moral da se povuku. Ne da to bude taj pritisak, jer faktički ne postoji operativna vlast koja može i da ga izvrši. Vidjeli ste i poziv studentske liste da nema nasilja“, naveo je Milivojević.

Komentarišući ostavku Manje Grčić, ocijenio je da se ona povukla prije nego što bi eventualni proces lustracije počeo.

„Dakle, ona nije čekala da lustracija zaživi, nego se povukla. Ona je podnijela ostavku“, rekao je Milivojević.

O ulozi Telekoma i odgovornosti medija

Milivojević je govorio i o odnosu Telekoma Srbije i medija, navodeći da formalna vlasnička struktura ne mijenja činjenicu da država ima većinski udio u toj kompaniji.

„Da, formalno nije državna firma, ali u Telekomu je 58 odsto vlasništva država Srbija, 20 odsto fantomska firma Telekom AD, a ostatak pripada zaposlenima i bivšim zaposlenima u Telekomu i građanima Srbije koji imaju akcije. Pa šta je to nego državna firma?“, rekao je.

Govoreći o različitim medijima koji posluju uz podršku Telekoma, Milivojević je napravio razliku između televizija koje je opisao kao provladine i medija za koje tvrdi da su služili za političko targetiranje.

„Nisu, pod navodnicima, ‘ubijale’ političke protivnike, nego je riječ o prorežimskim, provladinim televizijama. Tu se vidi neka razlika. Ja sam dolazio kada sam htio i na Euronews i na druge televizije. Nekada sam imao više protivnika u gostovanju. Dolazio sam kada sam htio, kada nisam htio, nisam dolazio. Dakle, svakako se moglo nešto čuti“, rekao je Milivojević o televizijama koje posluju u okviru Telekomovog sistema.

Dodao je da očekuje da će se otvoriti pitanje odgovornosti rukovodstva Telekoma, ne samo zbog medija već i zbog drugih pitanja.

„Kada je riječ o takvim medijima, vjerovatno neće biti udar na te medije, ali će biti zahtjev da, pretpostavljam, rukovodstvo Telekoma podnese ostavku. Ali ne samo zbog medija nego i zbog nekih drugih stvari“, naveo je.

O priznavanju izbornih rezultata i mogućim nemirima

Na pitanje o pisanju britanskog „Tajmsa“ da je Aleksandar Vučić spremao nerede, Milivojević je rekao da nema informacije koje bi mu omogućile da to potvrdi, ali je iznio svoje viđenje mogućeg ponašanja vlasti da je izborni rezultat bio neizvjesniji.

„Pa znate šta, ja ne mogu da tvrdim, ja nemam informacije. Ja znam da bi Vučić teško priznao pobjedu studentske liste da je rezultat bio minimalno u korist studentske liste, na primjer tri odsto ili tako nešto“, rekao je Milivojević.

Govoreći o događajima u kolokvijalno nazvanom Ćacilendu, odnosno u Pionirskom parku, na izborni dan, naveo je da je, kako tvrdi, vidio da je tamo „dovedeno nekoliko stotina huligana, batinaša i kriminalaca“, kao i da im je policija otvarala kapije.

„S obzirom na to da je izlaznost bila toliko velika, vjerovatno je Vučić i sam shvatio“, rekao je.

Milivojević je ocijenio da je izborna kampanja pokazala koliko je važno da politički akteri izbjegavaju sukobe i da se ne produbljuju podjele među građanima i u njihovim porodicama.

„Pa znate, kad neko ima dijete ili unuče, između Vučića kao svog ‘omiljenog političara’ i svog djeteta - uvijek bira dijete“, rekao je.

Prvi ciljevi buduće vlade, njeno formiranje i predsjednički izbori

Govoreći o programskim ciljevima studentske liste, Milivojević je rekao da ne očekuje da buduća vlada traje četiri godine, već da je zamišljena kao vlada koja treba da pokrene promjenu sistema.

„Ona je zamišljena kao vlada koja treba da počne promjenu sistema, ne samo promjenu vlasti nego promjenu sistema“, naveo je.

Prema njegovim riječima, prva dva cilja su borba protiv kriminala i korupcije, dok bi drugi dio programa trebalo da obuhvati oduzimanje nezakonito stečene imovine i lustraciju.

Na pitanje da li će promjene u medijskom sektoru biti jedan od prvih konkretnih zadataka buduće vlade, Milivojević je odgovorio da za to ima prostora.

Govoreći o rokovima za formiranje vlade i raspisivanje predsjedničkih izbora, Milivojević je naveo da trenutna situacija zavisi od daljeg konstituisanja institucija i postupanja privremenog rukovodstva države.

Ocijenio je da bi Skupština mogla biti konstituisana u prvoj polovini novembra, nakon objavljivanja konačnih izbornih rezultata, ukoliko za to postoji politička volja.

„Što znači da se to može uraditi već u prvoj polovini novembra, ako se želi“, rekao je Milivojević.

Dodao je da bi vlada mogla biti formirana ubrzo nakon konstituisanja parlamenta.

„Kada je riječ o vladi, vlada se može formirati faktički istog trenutka kad i Skupština. I tu su stvari više nego jasne. Tu nisu neophodni neki koalicioni partneri, koalicioni razgovori i tako dalje“, zaključio je Milivojević.