ADVERTISEMENT

Konačni rezultati vanrednih parlamentarnih izbora još se čekaju, ali dosadašnji podaci ukazuju na to da će Studentska lista imati apsolutnu većinu u Narodnoj skupštini i mogućnost da samostalno formira vladu.

Urednik Nove srpske političke misli Đorđe Vukadinović rekao je za RTS da su istraživanja javnog mnjenja koja je sprovodio pokazivala rast podrške Studentskoj listi još tokom ljeta, dok je u septembru postalo jasno da je ona prestigla Srpsku naprednu stranku (SNS).

Objasnio je da je Studentska lista postepeno privlačila birače tradicionalnih opozicionih stranaka, dok je SNS dio podrške dobijao od dosadašnjih birača Socijalističke partije Srbije (SPS).

„Mi smo uhvatili trend. Trend je bio da je u jednom trenutku Studentska lista preskočila SNS, mada su rasli i jedni i drugi. SNS je rastao blago, a Studentska lista je rasla strelovito“, naveo je Vukadinović.

Istakao je da je jedan od ključnih pokazatelja bila izuzetno visoka spremnost građana da izađu na izbore, što se, kako je rekao, potvrdilo i na samom glasanju.

Naučni saradnik Instituta za političke studije Aleksandar Lukić smatra da je izborni rezultat iznenadio i učesnike izbora i analitičare, jer niko nije predvidio toliku razliku između dvije vodeće liste.

„Očigledno je da su kampanja i ova atmosfera koja je trajala dvije godine dovele do toga da se djeluje na narod, prije svega emocijama. Emocije su ovdje presudile, emocije koje su bile negativne prema vlasti“, ocijenio je Lukić.

Prema njegovim riječima, veliki broj građana bio je motivisan prije svega željom za promjenom vlasti, a ne jasno definisanom politikom koju očekuje od njenih nasljednika.

Borba protiv korupcije i vladavina prava kao osnovni izazovi nove vlade

Govoreći o prvim potezima buduće vlade, Vukadinović je ocijenio da su predstavnici Studentske liste i prije izbora saopštili osnovne pravce svog djelovanja, među kojima su najvažniji borba protiv korupcije, vladavina prava i jačanje institucija.

„Temelj i osnov na čemu su dobili te glasove jeste bilo obećanje borbe protiv korupcije i protiv tog kulta ličnosti, toga da je jedan čovjek odlučivao o svemu“, istakao je Vukadinović.

Podsjetio je da je Studentska lista najavila poštovanje Ustava kada je riječ o Kosovu i Metohiji, kao i da neće uvoditi sankcije Rusiji. Smatra da će upravo ispunjavanje tih obećanja biti jedan od načina da se procijeni dosljednost nove vlasti.

Vukadinović očekuje da će nova parlamentarna većina nastojati da što prije formira vladu, iako zakonski rokovi omogućavaju da taj proces potraje.

„Ja očekujem da mi do Nove godine imamo vladu. To je neka vrsta i obaveze“, rekao je Vukadinović.

Očekuje oštre političke rasprave između nove većine i opozicije, ali se nada da će parlament ponovo postati mjesto suštinske rasprave o zakonima i važnim državnim pitanjima.

„Očekujem oštru borbu, očekujem polemike, ali očekujem da se bar dio onoga što bi trebalo da bude Narodna skupština vrati u donekle ozbiljno“, poručio je Vukadinović.

Lukić, s druge strane, smatra da politički program buduće vlasti još nije dovoljno konkretizovan i da će sastav vlade biti presudan za procjenu njenog budućeg djelovanja.

„Mi i dalje ne znamo kakva će politika biti. Ja mislim da tačna politika, pa čak i personalizacija te politike, neće biti sasvim jasna sve do predsjedničkih izbora“, naveo je Lukić.

Ne isključuje mogućnost da formiranje nove vlade bude odloženo do završetka predsjedničkih izbora, iako naglašava da je riječ o njegovoj procjeni, a ne izvjesnom ishodu.

Kada je riječ o najavljenim dubinskim promjenama u državnom aparatu i javnom sektoru, Lukić smatra da parlamentarna većina sama po sebi neće biti dovoljna za sprovođenje svih reformi, naročito u oblasti pravosuđa.

Izrazio je rezervu prema ideji uvođenja tužilačke policije, ocjenjujući da bi takvo rješenje moglo otvoriti pitanja odnosa između različitih grana vlasti i demokratske kontrole institucija.

Hoće li Studentska lista sačuvati jedinstvo?

Govoreći o budućem sastavu parlamenta, Lukić je ocijenio da će se politička borba u početku voditi između dvije dominantne političke grupacije, ali da takva podjela neće dugo opstati.

„Mislim da će poslije ovih predsjedničkih izbora doći do nekog razdvajanja unutar studentskog pokreta, odnosno Studentske liste, da će se oni razdvojiti na više poslaničkih klubova, zato što ta lista nije ideološki homogena“, rekao je Lukić.

Vukadinović, međutim, smatra da će Studentska lista, uprkos ideološkim razlikama, u prvom periodu sačuvati jedinstvo. Prema njegovoj ocjeni, upravo je zajednički nastup različitih političkih opcija bio jedan od ključnih razloga izborne pobjede.

Ne isključuje mogućnost da se vremenom unutar pokreta izdvoje socijaldemokratska i nacionalno-konzervativna struja, ali ne očekuje brzo raspadanje parlamentarne većine.

Panović: Pobjeda Studentske liste velika je pobjeda demokratije

Programski direktor Demostata i dugogodišnji novinar Zoran Panović ocijenio je da uspjeh Studentske liste na vanrednim parlamentarnim izborima predstavlja veliku pobjedu demokratije i jedinstven politički fenomen. Ukazao je na to da su visoka izlaznost i izborni rezultati pokazali duboke probleme u društvu, pad povjerenja u institucije i slabost tradicionalnih stranaka.

„Tektonski politički preokret“, tako je američka agencija AP opisala ono što se dogodilo na izborima u Srbiji – pobjedu Studentske liste, poraz Srpske napredne stranke i slab rezultat ostalih stranaka koje su učestvovale na izborima.

Gostujući u emisiji „Oko“ na RTS-u, Panović je ocijenio da je uspjeh Studentske liste velika pobjeda Srbije i demokratije.

„Vidim to kao veliku pobjedu Srbije, veliku pobjedu demokratije i zaista jedan jedinstven slučaj u široj praksi, ne samo u Srbiji, da je jedan pokret, kao što je studentski, toliko izrastao da je napravio tektonsku promjenu vlasti u Srbiji“, rekao je Panović.

Ipak, ukazao je na to da je tragično što je do tako velikih društvenih promjena došlo nakon nesreće u Novom Sadu. Prema njegovim riječima, tragedija Srbije je i to što su političku dinamiku i ranije pokretale tragične okolnosti. Nesreća u Novom Sadu, kako je objasnio, bila je povod da na površinu izađu dublji problemi koji su već postojali u društvu.

U pozadini izbornog preokreta duboki problemi u društvu

Komentarišući ocjenu Aleksandra Vučića da je pad nadstrešnice u Novom Sadu bio „crni labud“, Panović je objasnio da se tim izrazom označava neočekivani događaj koji mijenja postojeću dinamiku.

„U svakom tom crnom labudu se nalaze dubinski strukturni problemi, i to je samo povod koji sve to izbaci na površinu“, naveo je Panović.

Kao pokazatelj da su problemi postojali i prije tragedije, izdvojio je istraživanje Demostata iz oktobra 2024. godine, koje je sproveo istraživač Srećko Mihajlović. Prema Panovićevim riječima, rezultati su ukazivali na veoma nizak nivo povjerenja u institucije i izrazito negativan odnos građana prema lokalnim funkcionerima Srpske napredne stranke i njenih koalicionih partnera.

Panović smatra da je vlast već bila u ozbiljnoj krizi, iako je Aleksandar Vučić zadržavao ličnu popularnost.

Visoka izlaznost doprinijela uspjehu Studentske liste

Govoreći o izbornim rezultatima, Panović je ukazao na izuzetno visoku izlaznost i veliki broj novih birača u odnosu na prethodne izbore. Ocijenio je da je vlast vjerovatno računala na manju izlaznost, dok je veći odziv više odgovarao Studentskoj listi.

„Ta izlaznost je potopila sve, ali je ostavila Socijalističku partiju Srbije ispod cenzusa“, rekao je Panović.

Prema njegovoj ocjeni, novi birači su u znatno većoj mjeri podržali Studentsku listu.

„To je pobjeda čista kao suza, u zaista jako lošim uslovima“, istakao je Panović.

Dodao je da Studentska lista nije u prvi plan stavljala pitanje izbornih uslova, već je bila usmjerena na nove medije i digitalne platforme. Nasuprot tome, vlast je, prema njegovoj ocjeni, koristila tradicionalniji pristup političkoj kampanji, iako je raspolagala državnim i paradržavnim resursima.

Panović smatra da bi nakon ovih izbora trebalo što prije raspisati i predsjedničke, lokalne i pokrajinske izbore.

„Ovaj cunami Studentske liste je pokazao da lokalne vlasti po Srbiji, po gradovima, uključujući i Beograd, apsolutno nemaju legitimitet“, rekao je Panović.

Ocijenio je da bi raspisivanje novih izbora predstavljalo političku obavezu vlasti u gradovima u kojima su rezultati pokazali značajnu promjenu raspoloženja birača.

„Mislim da je osnovni politički bonton, čak osnovna politička dužnost i obaveza, da se sa predsjedničkim izborima raspišu i lokalni izbori i pokrajinski izbori, izbori za Beograd, jer jednostavno te vlasti koje su totalno potučene po tim gradovima nemaju legitimitet“, rekao je Panović.

Pravosuđe i policija među ključnim pitanjima buduće vlasti

Govoreći o mogućim kadrovskim rješenjima buduće vlasti, Panović je naveo da bi na premijerskom mjestu mogao biti neko ko se razumije u ekonomiju, ali je naglasio da će posebno važni biti resori pravosuđa i policije.

„Ovdje ljudi očekuju krivičnu odgovornost, ovdje su svakakva nepočinstva urađena. Ovdje je kriminal, korupcija, to šta su bahati ljudi bili spremni da kažu srpskim studentima, studentkinjama, običnim građanima Srbije, da ih zovu ustašama, satanistima. To je bruka svjetskih razmjera, i to ne smije da se olako zaboravi“, rekao je Panović.

Studenti prvi put postali dominantna politička snaga

Panović je ocijenio da je studentski pokret ostvario istorijski rezultat jer su studenti, za razliku od ranijih studentskih protesta u Srbiji, ovoga puta postali dominantna politička snaga, a ne podrška postojećim strankama.

Podsjetio je na studentske proteste iz 1988, 1992. i 1996–1997. godine, ukazujući na to da su u tim periodima političku inicijativu uglavnom imale druge organizacije i stranke.

„Ovo je prvi put, i možda i u široj praksi, svjetski fenomen da su studenti postali dominantna politička snaga. I da nisu političke partije“, istakao je Panović.

Ukazao je i na značaj sredovječnih građana, za koje smatra da su takođe u velikoj mjeri podržali Studentsku listu, iako se u javnosti često najviše govori o mladima i penzionerima.

Pad tradicionalnih stranaka i neizvjesna budućnost SNS-a

Prema Panovićevoj ocjeni, izborni rezultati označavaju i veliki pad tradicionalnih stranaka prve generacije. Posebno je izdvojio Socijalističku partiju Srbije, koja je nakon 36 godina postojanja ostala ispod cenzusa.

Smatra da bi to moglo označiti kraj jedne generacije stranaka koje su obilježile višestranački život Srbije, ali nije isključio mogućnost da se na ljevici pojave nova politička okupljanja.

Govoreći o budućnosti Srpske napredne stranke, upozorio je da tek predstoji period u kojem će se vidjeti da li će ta stranka uspjeti da zadrži dosadašnju snagu ili će doživjeti pad kakav je Demokratska stranka pretrpjela nakon 2012. godine.

Na kraju je ukazao na to da će budući razvoj studentskog pokreta zavisiti od toga da li će prerasti u organizovanu političku stranku ili će se vremenom podijeliti na više političkih grupa.

Pozivi na smirivanje tenzija i sprečavanje nasilja

Govoreći o incidentima tokom proslave izborne pobjede, Vukadinović je ocijenio da je velika izlaznost pokazala da su izbori za mnoge građane imali karakter svojevrsnog referenduma o dosadašnjoj vlasti.

Naveo je da su pojedine scene tokom proslave bile prihvatljiv izraz radosti, ali da institucije moraju reagovati na svaki oblik nasilja.

Pozdravio je pozive predstavnika Studentske liste na mir i uzdržanost, ističući da je upravo nenasilni karakter studentskog pokreta doprinio njegovoj širokoj podršci.

Lukić je upozorio da političke podjele ne smiju prerasti u fizičke sukobe i da svaki eventualni prekršaj zakona mora biti sankcionisan institucionalnim putem.

„Nikakvo nasilje nam nije potrebno i za svaku je osudu bilo kakvo nasilje sa bilo čije strane“, poručio je Lukić.

Obojica sagovornika saglasna su da je nakon izbora neophodno smanjivanje napetosti u društvu i vraćanje političkih sukoba u okvire institucija.