Loader

Loader
Pronađite nas

Milanović nezadovoljan: Njemački tenkovi za 30 miliona bi trebali letjeti

Plenković se sastao sa Zelenskim u Kijevu: Potvrđena podrška Ukrajini

    Rat u Ukrajini i njegov odjek u BiH: Geopolitika, ekonomija i život građana pod pritiskom globalnih kriza

    Copyright European Commission Audiovisual Service
    Žana Kezunović
    Objavljeno

    Geopolitička preslagivanja često oblikuju i domaću politiku, ekonomiju, pa i svakodnevni život građana. Rat u Ukrajini pokazao je da nijedna svjetka kriza više nije daleka. Kandidatski status za BIH, rast cijena energenata, skuplji život, samo su neki od efekata koji potvrđuju da su globalni konflikti imali uticaj I u BiH. 

    ADVERTISEMENT

    Rat u Ukrajini nije samo rat dvije zemlje. Izazvao je crtanje novih političkih linija i redefinisanje saveza na globalnom nivou.


    U tom preslagivanju, i Bosna i Hercegovina je postala dio šire geopolitičke računice.


    "Sukob u Ukrajini izazvao je jednu veliku krizu u geopolitičkim odnosima, generalno u svijetu, ustvari on je prouzrokovao i jednu vrstu haosa u međunarodnim odnosima, kako internim isto tako i među grupacijama u novom multipolarnom poretku. Srušio se stari svijet na kojem su počivale tadašnje sile, promijenili su se odnosi i to se naravno odrazilo i na BiH", rekao je Lučiano Kaluža, stručnjak za međunarodne odnose. 


    BiH je u međuvremenu dobila kandidatski status za članstvo, što su mnogi ocijenili i kao posljedicu geoplitičkih prilika, a ne zaslužen korak ka Evropskoj uniji. Brisel je moža odluke ubrzao, ali ne i pojednostavio. Proširenje je i dalje daleko, a uslovi su ostali isti. Zbog svega za Bojana Šolaju status nije nagrada niti suštinski napredak.


    "Ne bih rekao da je kandidatski status pokušaj da se smanji ruski uticaj. Pristup svemu što se dešava u Ukrajini je ogolilo odnose u BiH kada govorimo I o samom evropskom pristupu jer se očekuje da se bih uskladi sa spoljnom politikom EU što se nije desilo zbog tradicionalnih odnosa RS i Rusije", naveo je Bojan Šolaja iz Centra za međunarodne odnose. 


    Pojedini, pak, smatraju da je sukob u Ukrajini "ogolio" i samu Evropu. 


    "Pokazao je i licemjerni pristup koje EU ima prema Zapadnom Balkanu jer dugo vremena je ova regija tapkala u mjestu. Međutim, kada se desila Ukrajina zbog geopolitičkih okolnosti, oni su odlučili da preko noći apgrejduju status Ukrajine, Gruzije i Moldavije i te su zemlje preko noći prestigle sve zemlje Zapadnog Balkana, pa su onda poletili da apgrejduju status Zapadnog Balkana kada je krenulo negodovanje zbog toga što je urađeno", mišljenja je Jahja Muhasilović, profesor za međunarodne odnose i geopolitiku. 


    Rat koji se vodi hiljadama kilometara daleko, vrlo brzo je stigao na račune građana. Cijene gasa su eksplodirale. A sa skupljom energijom i sve ostalo. Evropska industrija je usporila. A kada uspori Evropa, uspori i bh. izvoz. 


    "Imali smo indirektan efekat kroz efekat na industriju EU i direktni efekat na nas kroz povećanje cijene energenata, a u nekom trenutku je bilo izuzetno povećanje na svjetskom nivou i cijena hrane", kazao je Saša Grabovac, ekonomista.


    Iako BiH gotovo da nema direktnu trgovinsku razmjenu s Ukrajinom, veliki ekonomski udar ipak je stigao preko Evrope. Ekonomisti objašnjavaju I kako.


    "Rat u Ukrajini je doveo do pojave recesije u Njemačkoj, a Njemačka je naše najvažnije izovozno tržište. To je dovelo do jedne paradoksalne situacije da ekonomoja BiH raste brže od ekonomije Njemačke što se odrazilo na produbljivanje našeg trgovinskog deficita, on je premašio 13 milijradi maraka, jer naš izvoz u Njemačku stagnira dok u isto vrijeme kako raste naš BDP tako raste i uvoz iz ovih zemalja", rekao je Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu.


    Istovremeno se otvorilo i pitanje: šta ako ruski gas prestane da dolazi? Pa je tako, smatraju ekonomisti, rat ubrzao priču o Južnoj interkonekciji odnosno alternativnim pravcima snabdijevanja gasom.

    Možda će vam se svidjeti