Niš na jugu Srbije i Urumći na sjeverozapadu Kine međusobno su udaljeni više od 5.000 kilometara, a od jula su povezani novom kargo avio-linijom, koja uglavnom prevozi skupocjeni nakit, auto-dijelove i pošiljke sa kineskih platformi za e-trgovinu kao što su Temu i Shein. Srpski i kineski izvoznici dobili su način da brže transportuju pošiljke, a Niš je dobio priliku da ostvari ambiciju i u budućnosti se pozicionira kao regionalni kargo centar, na koji bi se oslanjale Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Bugarska i Grčka, sa kojima ovaj grad na jugu Srbije povezan međunarodnim koridorima.
ADVERTISEMENT
Između Niša i Urumćija trenutno saobraćaju tri aviona nedjeljno, a obim kargo saobraćaja na niškom aerodromu višestruko je povećan. "Niški aerodrom je za cijelu prošlu godinu prevezao 425 tona karga, a već u prvih mjesec dana od pokretanja linije smo prešli ovu brojku", kaže za Bloomberg Adriju Nikola Bogojević, direktor operacija za tržište Azije u logističkoj kompaniji Transfera. Kako dodaje, između Srbije i Kine sada se transportuje "oko 150 tona robe nedjeljno".
"Za srpske izvoznike to znači brži, sigurniji i pouzdaniji transport robe do važnog logističkog centra u Kini, što povećava konkurentnost domaćih proizvoda na kineskom tržištu", kažu iz Privredne komore Srbije (PKS) u pisanom odgovoru za Bloomberg Adriju. Kako dodaju, ova linija omogućava "efikasnije snabdijevanje i skraćuje vrijeme isporuke za kineske uvoznike, što podstiče trgovine i diverzifikaciju proizvoda na srpskom tržištu".
Usljed rasta popularnosti Temua i Sheina u Srbiji, ali i zbog prebukiranosti aerodroma u Budimpešti, koji je u junu ove godine postavio novi rekord prevezavši skoro 35.000 tona robe za samo mjesec dana, Niš je "dobio priliku da se pozicionira u okviru kineske inicijative Pojas i put", pojašnjava Bogojević. Međutim, uloga Niša kao novog regionalnog kargo centra mogla bi da bude "donekle precijenjena", kaže za Bloomberg Adriju Dragana Mitrović, profesorka Fakulteta političkih nauka i saradnica Centra za proučavanje Azije pri tom fakultetu.
"Aerodrom u Budimpešti prevozi na stotine puta više robe, pa je teško zamisliti da će Niš u budućnosti moći da ga sustigne, a kamoli prestigne", ističe profesorka Mitrović.
Inicijativu "Pojas i put" je 2013. godine pokrenuo kineski predsednik Xi Jinping, a podrazumijeva jačanje veza između zvaničnog Pekinga i zemalja Azije, Evrope i Afrike. Kroz investicije u infrastrukturu i druga ulaganja duž takozvanog ekonomskog Puta svile, Kina nastoji da ojača ekonomski i politički uticaj. Srbija, kao saobraćajno čvorište Balkana, ali i država na političkoj raskrsnici između Istoka i Zapada, privukla je kineske investicije, a najviše u infrastrukturu.
Brodski transport ka Kini ostaje dominantan
Kina već ulaže u rekonstrukciju pruge Beograd-Budimpešta, koja treba da skrati vrijeme potrebno za prevoz robe ka Centralnoj i Zapadnoj Evropi. Iako je prvobitno bilo planirano da brza pruga između Srbije i Mađarske bude otvorena krajem 2024, to je odloženo nakon pada nadstrešnice na rekonstruisanoj Železničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra prošle godine. Kina je prije više od decenije pokazala interesovanje i za rekonstrukciju pruge Beograd-Bar, koja predstavlja vezu sa Jadranskim morem preko crnogorske luke Bar, ali je dio finansiran iz ruskog kredita i prugu od Beograda do Valjeva su rekonstruisale ruske željeznice RŽD, a finansiranje ostatka projekta 2024. preuzela Evropska unija.
Prevoz robe željeznicom do Kine je u porastu, ali najveći dio robne razmjene sa Kinom i dalje se odvija pomorskim putem, zbog mogućnosti transporta velikih količina robe po najnižim troškovima.
Iako nema izlaz na more, Srbija ima dobru drumsku povezanost sa susjednim državama, pa brodovi ostaju primarni za logistički transport ka dalekom Istoku. "Kroz luke u hrvatskoj Rijeci i slovenačkom Koperu, prevozi se oko 75 odsto robe koja se iz Kine uvozi u Srbiju", ističe Bogojević, dodajući da je to "najjeftiniji vid transporta zato što je najsporiji, a prosječno vrijeme putovanja je oko 60 dana".
Ugovor o slobodnoj trgovini povećao obim logističkog transporta
Beograd i Peking imaju sporazum o slobodnoj trgovini, koji je potpisan 2023, a primjenjuje se već više od 14 mjeseci. Upravo je potpisivanje tog sporazuma doprinijelo je rastu izvoza, ali i transporta robe.
"Logistički tokovi između Srbije i Kine u značajnom su porastu", kažu iz PKS. "Povećan obim izvoza, posebno poljoprivrednih proizvoda i sirovina, doveo je do rasta transportnih potreba, a zahvaljujući sporazumu, dobili smo i intenziviranje saradnje u svim oblicima kargo saobraćaja", dodaju.
Preciznih podataka o tome koliko je porastao obim logističkog transporta zasad nema, ali iz PKS očekuju dalji rast. Od potpisivanja ugovora o slobodnoj trgovini, trgovinska razmjena Srbije i Kine ove godine je u porastu. Samo u prvih sedam mjeseci ove godine dostigla je vrijednost od 4,33 milijarde američkih dolara, u odnosu na 3,62 milijarde u istom periodu prošle godine, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku (RZS).
Međutim, Kina je partner sa kojim Srbija ima najveći trgovinski deficit - izvoz robe u Kinu je prvih šest mjeseci ove godine bio je vrijedan 1,06 milijardi dolara, dok je uvoz iz Kine bio triput veći i dostigao je 3,26 milijardi dolara. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 32,6 odsto, pokazuju podaci Privredne komore Srbije (PKS).
U top pet proizvoda koje Srbija izvozi u Kinu spadaju rude bakra i koncentrat, katode i sekcije katoda od rafinisanog bakra, drvo bukve obrađeno po dužini, ugljenik i listovi za furniranje, navode iz PKS. Iz Kine Srbija najviše uvozi nerazvrstanu roba na skladištenju i u slobodnoj zoni, dijelove za mašine, pametne telefone, uređaje za klimatizaciju, kao i prozorske i zidne split sisteme.
Srbija i Kina rade na jačanju srpskog izvoza poljoprivrednih proizvoda, ali i u sektoru hemijske i metaloprerađivačke industrije, kažu iz Privredne komore Srbije. "U prvih sedam mjeseci ove godine, na listi vodećih proizvoda u izvozu su proizvodi duvanske industrije, smrznute maline, vina i alkoholna pića, med, konzervirane jestive pečurke i drugi", navode.
Brodski transport ka Kini ostaje dominantan
Najveći dio robne razmjene sa Kinom i dalje se odvija pomorskim putem, zbog mogućnosti transporta velikih količina robe po najnižim troškovima.
"Pošto Srbija nema izlaz na more, najviše se oslanja na luke u hrvatskoj Rijeci i slovenačkom Koperu, kroz koje prolazi čak 75 odsto okeanskog transporta koji stiže u Srbiju", kaže Bogojević. Kako navodi, za transport robe brodom potrebno je oko 60 dana.
U porastu je i željeznički saobraćaj, kažu iz PKS. Željeznički terminal u Budimpešti zasad nije dostupan Srbiji, ali postaće po završetku brze pruge između srpske i mađarske prijestonice. "Postoji i transport kamionima od Srbije do Kine, ali znatno skuplji", ističe Bogojević.
Najbrži, ali i najskuplji, ostaje avio-transport. Koristi se za prevoz proizvoda više vrijednosti, kvarljive robe i robu koja zahtijeva brzu isporuku. "Sa aerodroma u Nišu najviše se prevoze proizvodi sa platformi za e-trgovinu, ali i roba veće vrijednosti, kao što su lijekovi i nakit", kaže Bogojević.
Kako dodaje, avionom se ponekad transportuju i auto-komponente. "Automobilska industrija ne trpi kašnjenja, pa se povremeno odlučuju za ovaj skuplji, ali brži vid transporta", zaključuje Bogojević.