Brod Jadran ponovo je u fokusu nakon što je pitanje njegovog vlasništva aktuelizovano u javnosti i medijima. Povod za ponovno oživljavanje diplomatskog spora je protestna nota koju je Ministarstvo spoljnih poslova Hrvatske prošlog petka uputilo Crnoj Gori zbog izdavanja znački sa likom broda.
Brod Jadran, trojarbolni jedrenjak izgrađen 1931. godine za potrebe Kraljevske mornarice Kraljevine Jugoslavije, napravljen je sredstvima obezbijeđenim kroz ratne reparacije i dobrovoljne priloge. On je decenijama, pod različitim zastavama, služio kao školski brod za obuku mornara.
Nakon raspada SFRJ, brod je ostao u Crnoj Gori, gdje se i danas koristi u okviru crnogorske mornarice. Međutim, Hrvatska, koja smatra da brod pripada njoj, traži njegovo vraćanja u Split.
Školski brod Jadran se za vrijeme ratnih dešavanja 90-ih godina našao u crnogorskim teritorijalnim vodama. Nakon završetka sukoba, u periodu od 2013. do 2017. godine, brod je prošao generalni remont u brodogradilištu Bijela, a Crna Gora ga smatra svojim vlasništvom. Sa druge strane, Hrvatska ga smatra najvrijednijim dejlom sukcesione imovine nekadašnje mornarice i traži povraćaj vlasništva, piše Euronews Srbija.
Brod u nemirnim vodama regionalne diplomatije
Ministar spoljnih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman izjavio je 2023. godine kako je Crna Gora priznala da su pripadnici nekadašnje Jugoslovenske narodne armije iz Crne Gore učestvovali u agresiji na dubrovačkom ratištu, ocijenivši kako je to znak da se može očekivati povratak školskog broda "Jadran" u Hrvatsku.
"Mi smo dobili notu u kojoj stoji da su na dubrovačkom ratištu učestvovali pripadnici JNA iz Crne Gore", rekao je Grlić Radman, ocijenivši kako je to "dobar znak".
"To znači da možemo očekivati onda i povratak Jadrana", rekao je Grlić Radman na otvaranju izložbe "Hrvatski školski brod Jadran - matična luka Split, 1933.-2023.“ u Domu Hrvatske vojske u Lori, što su prenijeli mediji.
Pitanje sudbine broda ponovo je aktuelizovano ranije ove godine, prilikom posjete ministra spoljnih poslova Hrvatske, Gordana Grlića Radmana, Crnoj Gori. Tada je ponovo pokrenuta tema – kome Jadran pripada.
Grlić Radman je u obilasku broda poručio da je on hrvatski te da očekuje njegov povratak u takozvanu matičnu luku Split.
Ipak, general JNA u penziji, Blagoje Grahovac, bio je drugačijeg mišljenja.
"Brod Jadran je po Badinterovoj komisiji stvarno crnogorski", rekao je Grahovac ranije ove godine u izjavi za Euronews.
"Tvrdnje kako je Split njegova matična luka su potpuno i pravno i faktično, i na bilo koji način, apsolutno neutemeljene. Naime, vojni brodovi nemaju svoju matičnu luku", rekao je Grahovac.
Sporazumom o sukcesiji Socijalističke federativne republike Jugoslavije školski brod Jadran pripao je Saveznoj republici Jugoslaviji, odnosno kasnije Crnoj Gori.
Kuda plovi Jadran?
Da je pitanje i dalje otvoreno, svedoči i činjenica da je Hrvatska uputila protestnu notu Crnoj Gori zbog odluke njenog Ministarstva odbrane da izradi značke sa likom školskog broda Jadran.
Naime, Ministarstvo spoljnih i evropskih poslova Hrvatske odluku crnogorskog Ministarstva odbrane smatra neprihvatljivom i ukazuje na raniju protestnu notu i diplomatsku komunikaciju Zagreba i Podgorice, u cilju rješavanja otvorenih pitanja bilateralnim putem.
Takođe, MVEP Hrvatske tvrdi da joj Crna Gora, po osnovu sukcesije vojne imovine iz perioda SFRJ, duguje dvije milijarde dolara.
Komentarišući ocjene iz Zagreba da je Crna Gora dužna Hrvatskoj dve milijarde dolara po osnovu sukcesije vojne imovine, Grahovac je za portal RTCG rekao da ta imovina u Crnoj Gori, ni u vremenu SFRJ, nije toliko vrijedila.
Grahovac je dodao da je propaganda sastavni dio današnje politike i ponovo ukazao na odluku Banditerove komisije.
"Nije ta imovina vrijedela toliko ni za vrijeme Jugoslavije. Mislim na sve ono što je bilo u Crnoj Gori, uključujući i ono što je posle pridodato sa Ćilipa. Što se tiče Broda 'Jadran', on je po Badinterovoj komisiji stvarno i formalno vlasništvo Crne Gore. Propaganda je uglavnom. Nešto se drugo smera na osnovu ovih izjava", kaže Grahovac.
Podsjećamo, Hrvatska je krajem prošle godine blokirala zatvaranje jednog od poglavlja u pristupnim pregovorima Crne Gore sa EU – poglavlja koje se odnosi na spoljnu, bezbjednosnu i odbrambenu politiku.