Hrvatska danas svečano obilježava Dan državnosti, prisjećajući se 30. maja 1990., kada je u Zagrebu konstituisan prvi demokratski, višestranački Sabor.
ADVERTISEMENT
Toga dana, nakon decenija komunističke vlasti i jednopartijskog sistema, na Trgu svetog Marka prvi put su se okupili zastupnici izabrani na slobodnim, višestranačkim izborima. Održani u dva kruga – u aprilu i maju – izbori su donijeli pobjedu Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ), a konstituisanje Sabora otvorilo je novo poglavlje u nacionalnoj istoriji, piše Hina.
Na prvoj sjednici izabrano je vodstvo Sabora. Žarko Domljan postao je predsjednik, dok su za potpredsjednike imenovani Ivica Percan, Stjepan Sulimanac i Vladimir Šeks. Za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora izabran je Stjepan Mesić, a funkciju predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske preuzeo je Franjo Tuđman.
Obraćajući se zastupnicima, Tuđman je istaknuo da Hrvatski državni sabor kroz povijest ima ključnu ulogu u očuvanju nacionalnog suvereniteta, te izrazio vjeru u političku zrelost hrvatskog naroda.
„Nisam sumnjao da će narod pokazati svoju zrelost na izborima. Siguran sam da će znati izgraditi život dostojan slobodnih ljudi u svojoj jedinoj, napaćenoj, ali svetoj domovini“, rekao je Tuđman na konstituirajućoj sjednici prvog demokratskog, višestranačkog Sabora RH, održanoj u zgradi Sabora na Trgu svetog Marka u Zagrebu.
Prvi višestranački Sabor imao je 351 zastupnika raspoređenih u tri vijeća – opština, udruženog rada i društveno-političko vijeće. Uprkos izazovima i ratnim okolnostima koje su uslijedile, taj je saziv donio niz ključnih odluka: raskid državno-pravnih veza s bivšom SFRJ, proglašenje hrvatske suverenosti i samostalnosti, te donošenje tzv. Božićnog ustava krajem 1990.
Dan državnosti prvotno se obilježavao 30. maja – od 1991. do 2001. godine, kao datum kada je simbolično započet proces stvaranja demokratske i samostalne države.
Godine 2001, izmjenom zakona u mandatu vlade Ivice Račana, premješten je na 25. jun, kako bi se obilježavala odluka Hrvatskog sabora iz 1991. o proglašenju nezavisnosti i raskidu svih veza s bivšom SFRJ.
Istovremeno je 30. maja postao Dan Hrvatskog sabora, ali više nije bio državni praznik niti neradni dan.
Od 2020. godine, na prijedlog Vlade Andreja Plenkovića, Dan državnosti je ponovno vraćen na 30. maj. To je učinjeno izmjenama Zakona o praznicima, spomendanima i neradnim danima, koje su prihvaćene krajem 2019. godine, a stupile na snagu 1. januara 2020.
Vlada je time željela vratiti simboliku početka demokratije u Hrvatskoj, odnosno početka višestranačkog parlamentarizma.
Plenković: Simbol viševijekovne težnje hrvatskog naroda za vlastitom državom i slobodom
Premijer Hrvatske Andrej Plenković rekao je da danas s ponosom slave Dan državnosti koji, kako kaže, simbolizuje viševijekovne težnje hrvatskog naroda za vlastitom državom i slobodom.
On u objavi na mreži X podsjeća da je prije 35 godina, 30. maja 1990. godine, konstituisan prvi demokratski i višestranački Sabor, čime je, dodaje, hrvatski narod ponovno postao punopravni politički subjekt koji samostalno odlučuje o svojoj sudbini.
“Istorijski cilj o slobodi i suverenosti ostvarili smo zahvaljujući viziji i vodstvu prvog hrvatskog predsjednika, dr. Franje Tuđmana, te nesebičnoj žrtvi hrvatskih branitelja. Zauvijek ćemo biti zahvalni svima koji su utkali sebe u temelje hrvatske slobode. Stoga se trajnim poštovanjem brinemo o hrvatskim braniteljima i njihovim porodicama te odlučno čuvamo dignitet Domovinskog rata”, naveo je Plenković.
On je rekao da nastavljaju graditi pravednu, stabilnu i prosperitetnu Hrvatsku, posvećenu poboljšanju kvalitete života svih građana, naročito najranjivijih skupina, čestitavši građanima Dan državnosti.