ADVERTISEMENT

Očekivani životni vijek dramatično je porastao tokom posljednjeg vijeka – dostigavši 73,8 godina – zahvaljujući naglom padu zaraznih bolesti, smrtnosti majki i djece, kao i napretku u prevenciji i liječenju hroničnih oboljenja, piše Euronews.

Međutim, godine dobijene u životu ne znače nužno i više godina provedenih u dobrom zdravlju, pokazala je nova studija objavljena u časopisu The Lancet Public Health. S obzirom na to da povećanje očekivanog životnog vijeka nadmašuje poboljšanja očekivanog zdravog životnog vijeka u gotovo svim od 204 analizirane zemlje i teritorije, autori smatraju da zdravstveni sistemi moraju preusmjeriti fokus sa pukog produžavanja života na poboljšanje kvaliteta tih dodatnih godina.

Globalno gledano, ljudi su 2023. godine u prosjeku proveli 14,5 odsto svog života u lošem zdravstvenom stanju, pri čemu je duži životni vijek sve češće praćen nefatalnim bolestima i invaliditetom, utvrdili su istraživači.

Zemlje u kojima ljudi žive najduže zabilježile su i veći broj godina provedenih u lošem zdravlju, što ukazuje na to da duži životni vijek produžava period bolesti i invaliditeta tokom odraslog doba, umjesto da ga odgađa za posljednje godine života.

U 2023. godini ljudi u najbogatijim zemljama proveli su 15,7 odsto svog života u lošem zdravstvenom stanju, dok je podsaharski afrički superregion imao najmanji jaz u morbiditetu, od devet godina.

Holandija je zabilježila najveći apsolutni porast, pri čemu je udio života provedenog u lošem zdravstvenom stanju povećan sa 13,2 odsto 1990. godine na 15,7 odsto 2023. godine.

Najveći jaz u morbiditetu – odnosno trajanju ili udjelu života provedenog u lošem zdravstvenom stanju – zabilježen je u Sjedinjenim Američkim Državama, Australiji i Kanadi.

Nasuprot tome, stanovnici Naurua, Solomonskih Ostrva i Laosa imali su najmanji jaz u morbiditetu, provodeći najmanje godina života u lošem zdravstvenom stanju.

Šta uzrokuje ovaj jaz?

Autori su utvrdili da nefatalna oboljenja čine 57,4 odsto globalnog jaza u morbiditetu, jer povećavaju vrijeme koje ljudi provode živeći sa invaliditetom ili narušenim zdravljem.

Glavni uzroci bili su mišićno-koštani poremećaji, poput bolova u donjem dijelu leđa, mentalni poremećaji, bolesti čula poput gubitka sluha povezanog sa starenjem, kao i nenamjerne povrede.

U zemljama sa nižim prihodima među vodećim uzrocima bili su i nutritivni nedostaci, respiratorne infekcije, tuberkuloza i zanemarene tropske bolesti.

Studija je identifikovala i više faktora rizika, uključujući visok indeks tjelesne mase, pothranjenost djece i majki, upotrebu duvana, povišen nivo glukoze u krvi natašte i zagađenje vazduha.

Upotreba droga i prekomjerna konzumacija alkohola bili su među deset vodećih faktora rizika koji doprinose jazu u morbiditetu samo u superregionu sa visokim prihodima, dok se nezaštićeni seksualni odnosi pojavljuju kao vodeći faktor isključivo u podsaharskoj Africi.

Kako izgleda zdrava budućnost?

Prema autorima, nalazi otvaraju pitanja održivosti sistema socijalne zaštite i raspodjele resursa između prevencije, liječenja i inovacija. Kako se procenat života provedenog u lošem zdravlju kontinuirano povećava od 1990. godine, postoji hitna potreba da se veća pažnja posveti zdravom starenju – procesu razvoja i održavanja funkcionalnih sposobnosti koje omogućavaju dobrobit u starijem životnom dobu, prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).

„Naši nalazi ukazuju na to da budući napredak u zdravlju stanovništva neće zavisiti samo od toga da ljudi žive duže, već i od toga da žive zdravije“, rekao je viši autor studije Kristofer Marej, direktor Instituta za metriku i evaluaciju zdravlja (IHME) pri Medicinskom fakultetu Univerziteta u Vašingtonu.

„Napredak u zdravom starenju treba mjeriti ne samo životnim vijekom, već i brojem godina provedenih u dobrom zdravlju, uz veća ulaganja u prevenciju, dugoročno liječenje bolesti i hroničnu njegu kako bi se smanjio broj godina provedenih u lošem zdravlju“, rekao je Marej.

Autori studije navode da ekonomski modeli pokazuju da poboljšanje zdravlja kroz usporavanje posljedica starenja može donijeti veće finansijske koristi nego samo povećanje očekivanog životnog vijeka eliminisanjem pojedinih bolesti.

„Poboljšanje zdravog starenja zahtijeva veći fokus na oboljenja i faktore rizika koji utiču na godine života provedene sa invaliditetom“, rekla je koautorka studije Katrin Bizinjano. „Rješavanje ovih problema u ranijoj fazi, kroz prevenciju i kvalitetniju dugoročnu njegu, moglo bi imati značajne društvene, zdravstvene i ekonomske koristi.“

U tom cilju, studija poziva na kontinuirana ulaganja u prevenciju, rehabilitaciju, usluge mentalnog zdravlja i liječenje hroničnih bolesti, kao i na bolji pristup asistivnim tehnologijama i integrisanim modelima dugoročne njege.