ADVERTISEMENT

Uprkos nedavnim natpisima u Washington postu da SAD pripremaju eskalaciju većih razmjera na Iran, portparol iranskog ministarstva spoljnih poslova Esmail Baghaei je izjavio 20. jula da je od "posrednika primio ponude za prekid vatre i deeskalaciju sukoba sa SAD". Zato je vrlo važno utvrditi koje države su pokazale namjeru da djeluju u tom pravcu, a postaje sve očiglednije da se njihov broj povećao u odnosu na raniju fazu sukoba.

Prijedlog zemalja u regionu o prekidu sukoba

Kako je to prenio američki portal "Axios", rukovodstvo Katara, Egipta i Pakistana predstavilo je plan o prekidu vatre između SAD i Irana na 10 dana. On zahtijeva momentalni prekid neprijateljstava i obnovu pomorskog saobraćaja u Hormuškom moreuzu. Komentarišući objavu plana, izraelski list "The Jerusalem post" je istakao, na osnovu potvrde iz američkog izvora, da predlog sadrži uspostavljanje tzv. "srednjeg koridora" kroz moreuz, koji bi prolazio tačno između teritorijalnih voda Omana i Irana.

Navodno u Vašingtonu još uvijek traje razmatranje ovog prijedloga o primirju. Američko rukovodstvo izgleda uslovljava prije sklapanja primirja postizanje dogovora o režimu plovidbe kroz moreuz, dok bi se nakon toga ugovorili ostali detalji. S druge strane, djeluje da Trumpova administracija i dalje ne odbacuje povratak na eskalaciju punih razmjera, ali je za sada potrebno riješiti dilemu koja postoji oko prijedloga zalivskih zemalja.

Iako su SAD upozorile Izrael da ne čini nikakve ofanzivne korake dok se diskutuje o prijedlogu, vlada u Tel Avivu je na jučerašnjem sastanku, 20. jula, koji je trajao čitavih pet i po sati, odlučila da "država Izrael nema interes da se pridruži sukobu između Irana i SAD" i da ona želi održavanje statusa quo u regionu. Tamošnja štampa je prenijela da će se Izrael pridružiti napadima na Iran sako ako za to bude dobio zvanični zahtjev od Trumpove administracije, piše Euronews Srbija.

Posredovanje Iraka

Djeluje da je dio posredničke uloge na sebe preuzela nova iračka vlada pod vođstvom Alija al Zaidija, koji je na mmesto premijera došao u prvoj polovini 2026. godine na insistiranje SAD. Vašingtonu tada nije odgovarao proiranski političar Nouri al-Maliki na čelu vlade, pa je zahtijevao izbor Zaidija. Naime, on je sredinom jula boravio u posjeti Vašingtonu, gdje su mu sigurno prenijeti američki stavovi i uslovi za prekid vatre.

Takva pretpostavka djeluje još vjerovatnije obzirom da irački premijer treba da do kraja ove nedjelje poseti Teheran i razgovara sa iranskim rukovodstvom. On je čak predložio Bagdad kao mjesto razgovora između iranske i američke delegacije, a ova posrednička inicijativa njegove vlade samo govori da i ona trpi ozbiljne posljedice zbog novih američkih napada, te se zbog toga pridružila naporima ostalih zemalja u regionu da se dođe do mira.

Nova uloga Rusije u postizanju sporazuma na Bliskom istoku

Veliku posredničku ulogu u sukobu na Bliskom istoku može da odigra ruska diplomatija u narednim danima. Vjerovatno je telefonski razgovor ruskog šefa diplomatije Sergeja Lavrova i njegovog kolege iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Abdullaha bin Zayeda Al Nahyana 18. jula obavljen radi razmjene poruka jedne i druge strane. Naime, ruska država se u ovom sukobu jasno stavila na stranu Irana, dok je UAE već dugi niz godina poznat kao saveznik Izraela i SAD u regionu Bliskog istoka.

Osim razvoja bilateralne saradnje, saopštenja koja su izdata nakon razgovora govore da je bilo riječi o "situaciji u Persijskom zalivu", te da su obojica učesnika naglasila važnost prekida rata i očuvanja bezbjednog prolaska kroz Hormuški moreuz. Može se pretpostaviti da je razgovor u suštini posredno prenošenje poruka između Teherana i Vašingtona, u trenutku dok traje eskalacija na terenu, ali i postoje glasine o tajnim kontaktima između dvije sukobljene strane.

U tom kontekstu treba gledati odlazak Lavrova na sastanak ASEAN-a koji će se održati u Manili od 21. do 23. jula, gdje se očekuje susret na marginama konferencije sa državnim sekretarom SAD Marcom Rubijom. Djeluje vrlo vjerovatno da će se jedan dio njihovog razgovora ticati situacije na Bliskom istoku, i da ruska diplomatija sada vrši posredničku ulogu za Iran. Svakako ostaje da se vidi kakvi će biti efekti takvih aktivnosti.

Nejasna situacija u Iranu ko donosi odluke oko pregovora

Iranski ministar spoljnih poslova Abbas Araghchi je 19. jula u jednom intervjuu nagovijestio da je "specijalni odbor u okviru Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost" donio važne zaključke o daljim pregovorima sa SAD, ali bez direktnog učešća ajatolaha Mojtabe Khameneija. U svjetskoj javnosti i upućenim krugovima se već dugo govori da on ima ograničen pristup odlukama, pa je tako listi iz Saudijske Arabije Al Hadath nedavno objavio da vrhovni vođa nije u zemlji.

Isti izvor je naveo da glavni komandant Iranske Revolucionarne garde Ahmad Vahidi ta ličnost koja piše saopštenja u ime Mojtabe koja se objavljuju u javnosti. U prilog tome, američki Institut za istraživanje rata je u svom nedavnom izvještaju naglasio da je Vahidi sigurno jedan od šest članova Vrhovnog savjeta, te da je njegova uloga prevelika u donošenju odluka u poslednjih nekoliko mjeseci.

Huti uveli pomorsku blokadu Saudijskoj Arabiji

Pokret Ansar Alah u Jemenu, koji je u javnosti poznat pod imenom Huti, uveo je embargo nad prolaskom brodova Saudijske Arabije kroz moreuz Bab el Mandeb koji oni kontrolišu. Svakako može se očekivati da će sprovođenje embarga zavisiti od uspjeha posredničke inicijative međunarodnih aktera između SAD i Irana.