Ekonomska neizvjesnost zbog rata u Iranu stvara sve veću društvenu zabrinutost koja utiče na mentalno zdravlje mnogih ljudi. Stručnjaci preporučuju brigu o društvenim odnosima, održavanje dnevnih rutina i izbjegavanje pretjeranog izlaganja ovim problemima.
ADVERTISEMENT
Posljedice rata u Iranu također uzimaju danak emocionalnom blagostanju ljudi, a ekonomska neizvjesnost izaziva anksioznost, prema riječima psihijatra Kazuhira Tajime, piše Euronews Health.
"Logično je da u ovoj situaciji ekonomske nesigurnosti doživljavamo ovaj osjećaj gubitka kontrole i to na kraju dovodi do problema s anksioznošću", upozorio je. Da bismo se nosili s ovom situacijom, preporučuje prikupljanje što više potrebnih informacija o krizi i jačanje društvenih odnosa, koji su ključni za zaštitu psihološkog blagostanja u vremenima nestabilnosti.
Osim toga, preporučuje održavanje navika i običaja.
"Ne bismo trebali prekidati svoje dnevne rutine u smislu slobodnog vremena, sporta ili drugih aktivnosti. Nažalost, po njegovom mišljenju, u situacijama vanredne situacije ili ekonomske nesigurnosti, to je prva stvar koju mnogi ljudi rade, što doprinosi povećanju anksioznosti", rekao je.
Tajima vjeruje da je briga o našem društvenom okruženju ključna.
"Socijalizacija će nam pomoći da ublažimo sve one efekte koji mogu narušiti naše mentalno zdravlje. Moramo ojačati naše društvene odnose kako bismo spriječili da se izolujemo u ovoj situaciji ekonomske nesigurnosti", rekao je.
"Kada nam nedostaju rutine ili ne komuniciramo društveno, skloni smo stalno razmišljati o problemima", objasnio je. "Ako postoji i ekonomska zabrinutost, na kraju razmišljamo o tome kako ne možemo sastaviti kraj s krajem."
U vremenima krize, mnogi ljudi odustaju od slobodnog vremena i sporta kako bi smanjili troškove. Međutim, Tajima savjetuje suprotno.
"Odustajanje od slobodnih ili sportskih aktivnosti je greška jer nam pomažu da se odvojimo od svojih briga. Potrebno ih je održavati ili čak promovirati kako bismo se mentalno resetirali", rekao je.
Psihijatar nam također savjetuje da osjećamo da imamo svrhu. "Nema ništa gore od osjećaja beskorisnosti", zbog čega preporučuje "pribjegavanje svim vrstama slobodnih ili radnih aktivnosti koje nam daju dobar osjećaj".
U ovom kontekstu neizvjesnosti, Tajima je rekao da se bum ekonomije saradnje vraća.
"Svjedočimo renesansi trampe, u ovom slučaju digitalne, koja nam kao društvu može pomoći da osjetimo da smo svi korisni", naglasio je.
U situaciji koju obilježavaju geopolitičke napetosti i rastući troškovi života, potrebnije je nego ikad zaštititi mentalno zdravlje i suočiti se s ekonomskim izazovima kako bi se ojačala kolektivna otpornost u vremenima krize.