Naučnici su potvrdili da je Yersinia pestis, bakterija koja je uzrokovala kasnije kuge poput Crne smrti, uzrokovala Justinijanovu kugu - prvu zabilježenu pandemiju na svijetu prije 1.500 godina.
ADVERTISEMENT
U izvanrednom otkriću, naučnici su prvi put pratili smrtonosnu bakteriju koja je uzrokovala najraniju zabilježenu pandemiju na svijetu do njenog epicentra.
Justinijanova kuga, koja je opustošila istočni Mediteran prije 1.500 godina, detaljno je opisana u historijskim tekstovima - ali do sada je glavni mikrob zbog kojeg se širila ostao misterija.
Istraživači su identificirali tragove bakterije Yersinia pestis u masovnoj grobnici ispod ruševina Jerasha u Jordanu, pružajući prvi direktan biološki dokaz o Justinijanovoj kugi.
"Vijekovima smo se oslanjali na pisane zapise koji opisuju razornu bolest, ali nam je nedostajao čvrst biološki dokaz o prisustvu kuge", rekao je Rays HY Jiang, glavni autor studije i vanredni profesor na USF College of Public Health.
"Naši nalazi pružaju nedostajući dio te slagalice, nudeći prvi direktan genetski uvid u to kako se ova pandemija odvijala u srcu carstva".
Kako je Yersinia pestis izazvala pandemiju
Justinijanova kuga, koja je započela 541. godine nove ere, označava prvu zabilježenu pandemiju na svijetu. Šireći se istočnim Mediteranom i Bizantskim carstvom, neki historičari vjeruju da je to bila jedna od najsmrtonosnijih pandemija u historiji, koja je rezultirala smrću procijenjenih 15 do 100 miliona ljudi tokom dva vijeka ponavljanja.
Misterija iza kuge sada je riješena: istraživači vjeruju da ju je uzrokovala Yersinia pestis, ista bakterija odgovorna za kasnije epidemije, uključujući Crnu smrt 1346. godine.
Zoonotska bakterija se širi prvenstveno putem buha koje inficiraju glodare, posebno pacove koji žive u bliskom kontaktu s ljudima, a može se prenijeti i direktno između ljudi.
Razotkrivanje misterije stare 1.500 godina
Koristeći napredne DNK tehnike, nova studija, koju je vodio interdisciplinarni tim sa Univerziteta Južne Floride i Univerziteta Florida Atlantic, ispitala je osam ljudskih zuba pronađenih u grobnim komorama ispod drevnog rimskog hipodroma u Jerashu.
DNK je otkrila da su žrtve dijelile gotovo identične sojeve Y pestis, što potvrđuje prisustvo bakterije u carstvu između 550. i 660. godine nove ere. Nalazi ukazuju na brzu, smrtonosnu epidemiju, što je u skladu s historijskim izvještajima o masovnim smrtnim slučajevima.
"Lokalitet Jerash nudi rijedak uvid u to kako su drevna društva reagovala na katastrofe javnog zdravlja", rekao je Jiang.
"Jerash je bio jedan od ključnih gradova Istočnog Rimskog Carstva, dokumentovano trgovačko središte s veličanstvenim građevinama. To što je mjesto nekada izgrađeno za zabavu i građanski ponos postalo masovno groblje u vrijeme vanredne situacije pokazuje koliko su urbani centri vjerovatno bili preopterećeni".
Srodna studija pokazuje da je Y pestis cirkulirao među ljudskim populacijama milenijumima prije Justinijanove epidemije. Također sugerira da kasnije pandemije - uključujući Crnu smrt i sporadične slučajeve danas - nisu nastale iz jednog izvora, već su nastale nezavisno od životinjskih rezervoara.
"Borimo se s kugom već nekoliko hiljada godina, a ljudi i danas umiru od nje", rekao je Jiang.
"Poput COVID-a, ona se nastavlja razvijati i mjere suzbijanja očigledno je ne mogu ukloniti. Moramo biti oprezni, ali prijetnja nikada neće nestati", piše Euronews Health.