Loader
Loader
Pronađite nas

Mali budžet i velika očekivanja: Sjeverna Koreja bizarnim oglasom pokušava da privuče posjetioce iz Rusije

Novi turistički rekord: Špilja Vjetrenica

    Kako je "Stojadin" postao prvi automobil koji je prešao Nubijsku pustinju: Pola vijeka ekspedicije Kragujevac-Kilimandžaro

    Ekspedicija Kragujevac - Kilimandžaro (Izvor: Screenshot/Euronews.rs)
    Euronews.rs
    Objavljeno

    Prije tačno 50 godina tada nova prva jugoslovenska limuzina - "Zastava 101" krenula na put dug 11.000 km od Kragujevca do Kilimandžara.

    ADVERTISEMENT

    Kako je izgledao put pet novih "Stojadina" kroz afričke pustinje, nepregledne predjele, za Euronews Srbija, otkrili su organizator ekspedicije, profesor Milan Rakočević i mehaničar Slobodan Nikolić.


    Rakočević kaže da je sam došao na ideju da sa Zastavinim proizvodom krenu put Afrike, kako bi reklamirali automobil, ali i svoju zemlju.



    "Bio sam odličan drug sa ljudima koji su radili tada u Zastavi i dogovorili smo se da pokušamo da napravimo ekspediciju sa našim automobilima. Zastava je poslije imala uspjeha u izvozu automobila, naročito u Egiptu, gdje je ja mislim, izvezeno nekoliko hiljada automobila", kaže Rakočević.


    Ekspedicija je imala 11 članova, od kojih je jedan bila žena - Ginka Milinković iz propagandnog odjeljenja Zastave.


    "Ona se brinula o tome da se ekspedicija odvija po planu, jer su sa nama su bili profesionalni fotografi, profesionalni kamerman i režiser Branko Baletić. Ideja je bila da se napravi dosta propagandnog materijala, što je i učinjeno. Na kraju je zaista taj efekat bio veliki, jer je Zastava godinama poslije naše ekspedicije koristila i te fotografije i materijale sa ekspedicije kao propagandni materijal", objašnjava profesor.


    Dio ekipe bio je i iskusni reli vozač i automobilista Branimir Perić Džo i zahvaljujući njegovom iskustvu, tim se snalazio na nepristupačnim terenima, u vrijeme, kada su od uređaja mogli da se oslone samo na kompas.


    "Pravili smo plan puta, a da nismo sa sigurnošću mogli znati ni gdje sve postoje putevi. Na licu mjesta smo vidjeli da u ogromnom dijelu te rute, puteva uopšte nije ni bilo", objašnjava Rakočević.


    "Da sam znao gdje sam pošao, ne bi me ni puškom natjerali da idem"


    Za mehaničara Slobodana Nikolića, koji je održavao "Stojadine" lijep dio puta koji ih je vodio kroz Jugoslaviju, Grčku, Sredozemno more i Egipat, naglo je prekinut na granici sa Sudanom.


    "Tada da sam znao gdje putujem, ne bi me neko natjerao ni puškom da idem. Međutim, mi smo se tamo našli i htjeli smo da se ta maršruta osvoji. Velikim naporom svih ljudi uspjeli smo da prođemo sve te prepreke, a bilo ih je strahovito mnogo", kaže Nikolić za Euronews Srbija, ističući da su imali smo puno sreće


    Taj dio puta vodio ih je preko Nubijske pustinje, koja se velikim dijelom nalazi na teritoriji Sudana. Za prelazak preko bespuća, koja do tada nijedan mali automobil nije prešao, ekipi je bila potrebna posebna dozvola iz Kartuma, jer je Sudan bio u ratu.


    Kada su ušli na teritoriju zemlje, komandant garnizona u pograničnoj regiji odmah je kontaktirao prestonicu tražeći dozvolu, ali od centrale danima nije stizao odgovor. Shvativši da gosti gube dragocjeno vrijeme, komandant im je dozvolio da krenu i bez zvanične potvrde. Uveliko su bili u pustinji kada je stigao dopis da im prelaz ipak nije dozvoljen.


    "Uprkos tome, srećom bez ikakvih havarija, stigli smo do Kartuma i to je bila prava senzacija. Tada smo dospjeli na njihovu televiziju, jer niko nikada sa malim automobilom nije prošao Nubijsku pustinju. Tako da, umjesto da budemo kažnjeni, mi smo postali slavni", kaže Rakočević.


    Kruna ekspedicije


    Dolaskom u Keniju, ponovo su došli lijepi dani. Kada su se približili Kilimandžaru, ekipa se podijelila u dvije grupe - jedna je bila zadužena za pravljenje promo fotografija sa manekenkom iz Najrobija, dok je druga krenula put vrha planine sa tanzanijske strane.


    Nikolić kaže da je ta deonica nosila svoje izazove.



    "To putešestvije je trajalo pet dana. Krenulismo od podnožja gdje je vječito ljeto, a kad smo se popeli, tu je bila vječita zima. Ja sam imao tu sreću da istaknem zastavu samouprave, tamo na Kilimandžaru, na 6.000 metara. I stvarno, to je bio završni pečat", kaže legendarni mehaničar.


    Kroz ovo putovanje "kec" je pokazao izuzetne kvalitete, iako je bio minimalno prepravljan u odnosu na one modele koji su bili u redovnoj prodaji.


    "Taj auto, kad ga pogledate odozdo, bio je sav izudaran, kao da ga je neko udarao čekićem, cijevi kroz koje je prolazilo gorivo, kočnice... One su udarene, ali nisu polomljene. Opet ponavljam, imali smo sreće", naglašava još jednom Slobodan.


    Kako je ovakav poduhvat pao u zaborav?


    Povodom obilježavanja pola vijeka od polaska ekspedicije Kragujevac – Kilimandžaro, u Skupštini grada Kragujevca sutra će biti održana prigodna svečanost, kojoj će učestvovati i učesnici ekspedicije.


    Sjećanje na ovaj veliki poduhvat čuva i izvanredna monografija "U srcu Afrike" koju potpisuje Rakočević i u kojoj se nalaze živopisne fotografije nastale tokom epskog putovanja.


    Ipak, njihov uspjeh dugo je bio zaboravljen.


    "Ekspedicija je 1975. i još par godina poslije toga, imala svoje mjesto u javnosti, a onda je zaboravljena. Jedno 30 godina niko nije znao za nju", kaže Rakočević.


    "Naša ekspedicija je realizovana dvije godine prije nego što je počeo da se održava čuveni reli Pariz-Dakar. Dakle, mi smo bili pioniri prolaska kroz pustinju i kroz Afriku. Meni je nejasno kako je to zaboravljeno", objašnjava on.


    Međutim, poslije 30 godina kontaktirao ga je novinar Novica Marković, a nakon toga i čuveni televizijski novinar Mirko Alvirović, koji su afričku avanturu Zastave 101 izvukli iz zaborava.


    Pitanje šta se dogodilo sa "Stojadinima" koji su bili na legendarnom putovanju za Rakočevića je, kaže, najneprijatnije.


    "Oni ne postoje više, a mogao je bar jedan da ostane kao muzejski primjerak jer to je ipak, ja mislim, neka tehnička tekovina ove zemlje. Međutim, Takva je bila klima, kažu ovi ljudi iz Zastave", kaže Rakočević.


    Ipak, oni su sačuvani u njegovoj monografiji, "U srcu Afrike" i pola vijeka nakon istorijske misije u svijetu automobilizma.

    Možda će vam se svidjeti