Hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, na kojoj bi trebala biti razmatra dva europska zakona - Prijedlog zakona o graničnoj kontroli i Prijedlog zakona o zaštiti ličnih podataka, zakazana je za 16. januar - dogovoreno je na sjednici Kolegija tog doma.
ADVERTISEMENT
Kolegij Predstavničkog doma PSBiH danas je zasjedao te sazvao hitnu sjednicu 16. januara na kojoj će se naći upravo ova dva zakona.
Podrškom ovim zakonima, koji su ključni prioriteti na evropskom putu Bosne i Hercegovine i nose oznaku ‘EI’, kojom se potvrđuje odgovarajuća usklađenost s pravnom stečevinom Evropske unije (EU), Vijeće ministara BiH poduzelo je relevantne korake za dobijanje datuma za otvaranje pregovora BiH s EU.
Zakon o graničnoj kontroli
Prijedlogom zakona o graničnoj kontroli, koji je predložilo Ministarstvo sigurnosti, ispunjava se jedan od strateških ciljeva iz ranije usvojene Strategije integriranog upravljanja granicom u Bosni i Hercegovini. Odredbama novog zakona uređuju se, među ostalim, važna pitanja upravljanja granicom, te se vrši njihovo usklađivanje s važećom pravnom stečevinom EU.
Kroz 11 poglavlja ovaj prijedlog zakona na sveubuhvatan način uređuje pitanja granične kontrole i nadležnih tijela; prelaska državne granice, graničnih prijelaza i odobrenja; graničnih provjera i nadzora državne granice.
U poglavlju granična linija i uređenje prostora uz državnu granicu propisana su pravila koja se odnose na razgraničavanje, obilježavanje i uređivanje granične linije i njene vidljivosti, kao i na zabranu djelatnosti uz graničnu liniju i uređenje prostora uz državnu granicu. Istovremeno su uređena pitanja povrede državne granice i granični incidenti; međunarodna granična saradnja; prenošenje oružja; te prikupljanje ličnih podataka i evidencije u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka.
Zakon o zaštiti ličnih podataka
Prijedlogom zakona o zaštiti ličnih podataka vrši se usklađivanje s Uredbom EU iz 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom ličnih podataka i o slobodnom kretanju ovih podataka, te prihvataju međunarodno priznati standardi u ovoj oblasti.
Predloženi zakon predstavlja pomak u odnosu na trenutna rješenja, posebno u dijelu kojim se uređuje zaštita fizičkih lica u vezi s ličnim podacima koje obrađuju nadležna tijela u svrhe istraga, otkrivanja krivičnih djela, gonjenja učinitelja krivičnih djela, izvršenja krivičnih sankcija, uključujući i zaštitu od prijetnji javnoj sigurnosti i njihovo sprečavanje. Odredbama ovoga zakona unaprijeđena su pravila za prijenos ličnih podataka u druge zemlje ili međunarodne organizacije, te definirane nadležnosti Agencije za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini.
Prema predloženom zakonu, Agencija za zaštitu ličnih podataka u BiH sa sjedištem u Sarajevu je neovisno nadzorno tijelo za praćenje primjene ovog zakona, s ciljem zaštite osnovnih prava i sloboda fizičkih lica, odnosno očuvanja njihove privatnosti u prikupljanju, obradi i korištenju ličnih podataka, što je jedna od osnovnih vrijednosti svakog demokratskog društva.
Usvajanje ovog zakona, koji je predložilo Ministarstvo civilnih poslova, a pripremila Interresorna radna grupa Vijeća ministara BiH formirana u novembru 2023. godine, stvaraju se preduvjeti za stupanje na snagu Sporazuma o saradnji Bosne i Hercegovine s Eurojustom, Agencijom EU za pravosudnu saradnju u krivičnim stvarima, koji je potpisan krajem oktobra 2024. godine.