Danas je u Mostaru održana sjednica Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine, na kojoj su članovi raspravljali o ključnim strateškim pitanjima za hrvatski narod u BiH.
ADVERTISEMENT
Predsjedništvo je, osim razmatranja aktualnih tema, diskutiralo i o nedavnoj raspravi pred Velikim vijećem Europskog suda za ljudska prava u predmetu Kovačević.
U tom kontekstu, naglašena je važnost dosadašnjih napora na reformama zakona kojima se osigurava jednakopravnost i zaštita temeljnih prava Hrvata u BiH.
Također, Predsjedništvo je informirano o aktivnostima predstavnika HNS-a na različitim razinama vlasti u vezi s projektom Južne plinske interkonekcije.
Predsjedništvo je dalo bezrezervnu podršku svim dosadašnjim i budućim inicijativama u zaštiti interesa hrvatskog naroda, ističući ovaj projekt kao "strateški i dugoročni interes" kako za Hrvate, tako i za europsku budućnost BiH.
Na sjednici je također potvrđeno da će redovni Sabor HNS-a BiH biti održan 8. februara 2025. godine, naglašavajući važnost zajedničkog djelovanja stranaka s hrvatskim predznakom u ključnim pitanjima za budućnost zemlje.
Predsjedništvo HNS-a još je jednom istaknulo nužnost očuvanja jednakopravnog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini, te nastavak suradnje s domaćim i međunarodnim partnerima kako bi se osigurao napredak reformskih procesa i europski put BiH.
Nakon sjednice, medijima se obratio lider HDZ-a Dragan Čović, koji je komentirao trenutnu situaciju u vezi s projektom Južne plinske interkonekcije.
Nakon sjednice medijima se obratio lider HDZ-a Dragan Čović, komentirajući prije svega Južnu interkonekciju.
"Mislim da smo o tome kazali sve. To je naš strateški interes. Predstavnici HNS-a su dali podršku našem razmišljanju. Kompromis se traži, uvijek se treba tražiti. Pitanje je samo kompanije koja će raditi čitav posao. Tu imamo različita viđenja. I do sad smo ih imali. Neko nam kaže da je i to nečiji strateški interes. Pa, ne može baš strateški interes biti da tas i ta kompanija nešto radi. Projekat razumijemo, ali da radimo personalno, tu se ne slažemo. Ja sam u zadnjih sedam dana obavio mnogo razgovora. Desilo se šta se desilo. Mislim da je to bio neprimjeren način demokratije i za BiH, izašlo se iz okvira jednog takvog postupanja. i svi koji su me zvali od akreditiranih predstavnika u BiH iz EU su istog ili sličnog razmišljanja. Tražimo dalja rješenja", kazao je.
Osvrnuo se na ono što se dešavalo prije nego što je nacrt zakona usvojen u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.
"Mi smo u Vladi FBiH kompromis našli. Usaglasili smo zakon, da bi na vladi sutradan bilo rečeno da se to ne može provesti. Onda su rekli da će nas morati preglasati. Pa, preglasajte nas ako morate. Nećemo žaliti za tim. Neki kalkulišu da ćemo nešto blokirati – ni slučajno. Nismo politički naivni do te mjere. Mi smo prvi put preglasavanje na Vladi oko jedne strateške teme i to razumijemo. Vidjet ćemo kako će to proći na Domu naroda, poslije toga imaju i neke pravne radnje, pa ćemo vidjeti. Nije ovo nikakav hir nekog pojedinca".
Kako je rekao, bošnjački partneri su prepoznali svoju šansu.
"Svi su kao jedan da se sve centralizira u Federaciji. To baš neće ići. Želimo da se ispoštuje ono što mislimo da je tehnički, finansijski, politički i energetski standard kojeg treba uvažavati, nikakav hir pojedinca", rekao je Čović.
Na kraju je Čović ponovno naglasio da HNS očekuje osnivanje nove tvrtke za upravljanje projektom Južne plinske interkonekcije, u kojoj bi vlasništvo pripalo Vladi Federacije, a sjedište bilo u Mostaru.
Na kraju je Čović ponovno naglasio da HNS očekuje osnivanje nove firme za upravljanje projektom Južne plinske interkonekcije, u kojoj bi vlasništvo pripalo Vladi Federacije, a sjedište bilo u Mostaru.