Punopravno članstvo Bosne i Hercegovine u NATO-u i Evropskoj uniji strateški su spoljnopolitički ciljevi države, često ponavljaju predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirević, te ministri Zukan Helez i Elmedin Konaković. Iz Banjaluke pak godinama unazad "antiNATO" poruke. Nakon posljednjeg samita ove vojne alijanse analizira se zašto u Ankari nije pomenut Balkan, a ni Bosna i Hercegovina.
ADVERTISEMENT
BiH biće članica NATO-a, godinama se čuje iz Sarajeva.
“Ulazak u NATO pakt je kraj priče o bilo kakvim podjelama to je sigurna luka za BiH”, ponovio je nedavno Denis Bećirović, član predsjdništva BiH.
Aktiviran je Akcioni plan za članstvo uvjeravali su bošnjački političari. BIH dobija najsavremenije oružje i helikoptere, a cilj je NATO, čule su se optimistične najave ministra odbrane Zukana Heleza. Najavljivao je i turske Barjaktare, isporuka se još čeka.
Je li je Banjaluka umjesto članstva nametnula pitanja saradnje s NATO-om?
“Primjećujemo određeno zahlađenje, odnosno neinteresovanje NATO prema BiH. Nije ni iskuljučiva krivica u političkim akterima u RS, ne vidim da BH diplomatija radi dovoljno da se nametnemo kao tema na NATO samitu i da generalno učestvujemo na tim samitima”, smatra politikolog Jahja Muhasilović.
Željka Cvijanović razgovarala je više puta sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom, ocijenivši sastanke uspješnim. Redovno se u sjedište Alijanse šalje program reformi, no da li se one zaista i provode?
Razlog što BiH nije bila jedna od tema na nedavnom samitu u Ankari, leži u samoj Alijansi, saglasni su politikolozi, njenim unutrašnjim problemima i prekompoziciji. NATO sada nije usmjeren na proširenje.
“Mislim da to nije zasluga ni sa jedne strane, ni Željke Cvijanović, ni da bošnjačka strana nije preuzela nešto što je trebala da preuzme. Mi nismo na vrhu liste prioriteta, ne samo na vrhu liste, nego mislim da smo na samom začelju te liste”, govori politikolog Velizar Antić.
NATO Savez trenutno ima svoje muke, prolaze kroz duboku transformaciju zbog geopolitičkih promjena, rata u Ukrajini, te krize na Bliskom istoku, govore poznavaoci prilika. Ipak od BIH i Zapadnog Balkana nije odustao kaže za Euronews direktor IFIMESA Zijad Bećirović. Ciljevi definisani u Ankari, odnose se dodaje i na region.
"Da se u okviru toga zaštiti kitčna inftrastruktura, da se radi na razvoju vještačke intelgiencije, sajber sigurnosti, svemirskih tehnologija, otpornosti lanaca snabdijevanja i nove generacije hibridnih prijetnji. To su se sve te poruke upućene cijelom svijetu, ali te poruke iz Ankare imaju poseban značaj i za Zapadni Balkan”, pojašnjava Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije
U naredne tri godine, Ministarstvo odbrane BiH na programe “vojne odbrane” potrošiće skoro dvije milijarde maraka. No država i dalje ostaje među onima koje izdvajaju manje od jedan odsto za resor. NATO standard je dva, a želja američkog predsjednika Donalda Trumpa pet odsto BDP-a za odbranu.