ADVERTISEMENT

Na početku obraćanja na posebnoj sjednici parlamenta o Prijedlogu odluke o potvrđivanju izjave člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, po kojoj je Odluka Predsjedništva BiH o imenovanju Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika usvojena bez konsenzusa veoma štetna po vitalne interese Republike Srpske, Cvijanovićeva je dala osvrt na istorijat same Komisije i njeno djelovanje.

"Nezavisna Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika je uspostavljena na osnovu Aneksa osam Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH sa mandatom da odlučuje o peticijama za proglašenje dobara koja imaju kulturnu, istorijsku, vjersku ili etničku važnosti, za nacionalni spomenik prema članu četiri Aneksa osam", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je navela da su tokom prvih pet godina rada Komisije, od 1996. do 2001, dva međunarodna eksperta, koje je imenovao generalni direktor Uneska, učestvovala u radu privremene Komisije doprinoseći proglašenju određenih dobara nacionalnim spomenicima, u potpunosti u skladu sa Aneksom osam i međunarodnim standardima zaštite kulturnog nasljeđa.

"Član devet Aneksa osam predvidio je mogućnost da Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika nastavi svoj rad i nakon inicijalnog petogodišnjeg perioda kroz odgovarajući institucionalni okvir unutar BiH, ukoliko bi se pokazalo da njen mandat i nadležnosti nisu u potpunosti izvršeni", navela je Cvijanovićeva.

Aneks osam, ukazala je Cvijanovićeva, propisuje da bi u slučaju takvog institucionalnog transfera Komisija nastavila da funkcioniše u skladu sa mandatom, funkcijama, principima i procedurama utvrđenim tim aneksom Dejtonskog mirovnog sporazuma, dok bi njene članove imenovalo Predsjedništvo BiH.

Ona je podsjetila da je Predsjedništvo BiH, crpeći ovlaštenja iz člana osam Aneksa osam, donijelo četiri odluke o Komisiji.

"Nakon 2001. godine, kada je donesena prva odluka Predsjedništva o Komisiji, međunarodni eksperti više nisu imenovani od Uneska i od tada članove Komisije isključivo imenuje Predsjedništvo, u skladu sa odredbama Aneksa osam Dejtonskog mirovnog sporazuma", rekla je Cvijanovićeva.

Prenos nadležnosti

Cvijanovićeva je naglasila da je prenos nadležnosti sa međunarodne zajednice i Uneska na domaće institucije vlasti izvršen 2001. godine.

"Nakon više od 20 godina rada, Komisija je u velikoj mjeri prevazišla svoju prvobitnu svrhu. Postalo je jasno da je početna svrha privremene Komisije u značajnoj mjeri ostvarena, budući da više ne postoji opasnost od oružanog sukoba koji bi ugrožavao spomenike", rekla je Cvijanovićeva.

Kako bi "opstala", Cvijanovićeva je ukazala da je Komisija od 2020. godine postepeno počela da zloupotrebljava svoj status proistekao iz međunarodnog mirovnog sporazuma, kao i svoje ovlaštenje da donosi sopstvena pravila i propise, te je jednostrano nastojala da proširi svoj mandat izvan okvira člana četiri Aneksa osam.

Navela je da su problemi posebno došli do izražaja od 2020. godine, naročito na području FBiH.

"Mehanizmi koji su prvobitno bili uspostavljeni radi zaštite dobara od uništenja tokom ratnih dejstava - transformisani su u instrumente za kontrolu procesa gradnje, prostornog planiranja i investicionih aktivnosti u FBiH", upozorila je Cvijanovićeva.

Napomenula je da su mehanizmi Komisije, predviđeni za zaustavljanje neprimjerenih intervencija na nacionalnim spomenicima, zloupotrebljeni i koriste se kao mehanizam zaustavljanja intervencija i kontrole građenja i izrade planske i tehničke dokumentacije u građenju i prostornom planiranju u Sarajevu i u Mostaru već više od pet godina.

Ona je dodala i da su posljednjih pet godina obilježeni pokušaji da se ti mehanizmi prenesu i u Republiku Srpsku, kroz donošenje odluka o "zaštiti kulturnih područja" i "kulturnih pejzaža" koja bi se imala kontrolisati preko Komisije.

"U takvim okolnostima i s namjerom zloupotrebe, konsenzus glasova članova Komisije je očito postao smetnja te se krenulo u aktivnosti preglasavanja, i to ne s namjerom zaštite kulturnog nasljeđa, već u pravcu kontrole imovine, a konačno i oduzimanja imovine", istakla je Cvijanovićeva.

"Odluka destruktivna po interese RS"

Ona je naglasila da je odluka o imenovanju članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika za koju su glasali članovi Predsjedništva Denis Bećirović i Željko Komšić, a protiv koje je ona glasala, destruktivna po vitalne interese Republike Srpske.

Cvijanovićeva je na posebnoj sjednici podsjetila da je Ustavom BiH i Poslovnikom o radu Predsjedništva BiH propisano da je Predsjedništvo BiH nadležno za vođenje spoljne politike zemlje, da se odluke nastoje donijeti konsenzusom, te da član Predsjedništva BiH može određenu odluku proglasiti destruktivnom po vitalni entitetski interes sa teritorije sa koje je izabran.

"Odlučila sam se da koristim pravo koje mi je dodijeljeno Ustavom BiH i da pokrenem mehanizam zaštite vitalnog entitetskog interesa jer smatram da postoji štetan i destruktivan uticaj po interese Republike Srpske i srpskog naroda s obzirom na način kako je odluka donesena – preglasavanjem, kao i na osjetljivnost materije koju ona tretira", istakla je Cvijanovićeva.

“Obmana institucija”

Cvijanović je upozorila da je sama odluka “donesena na mišiće”, te da Unesko zna kako se ova komisija bavi onim što nije njen mandat.

“Predsjedavajući Predsjedništva Denis Bećirović, zloupotrebljavajući poziciju koju trenutno obavlja, 6. aprila 2026. i bez odluke Predsjedništva i znanja druga dva člana, uputio je pismo generalnom direktoru Uneska i zatražio od njega da nominuje dva međunarodna člana Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika. Unesko koji je upoznat sa dugoodišnjim problemima koje komisija ima u funkcinisanju, nije htio delegirati članove sve dok ne dobije garancije da se Komisija neće baviti poslovima planiranja i građenja.

Znači, ljudi u Unesko znaju da se ta komisija pretvorila u čudovište, da se ne bavi onim što je njen osnovni mandat, nego je sebi prigrabila razna ovlaštenja, pretvorila sebe u instituciju, pozapožaljavala ljude, uzurpirala prava i još na kraju krenula u okršaj sa članom iz RS, pa su stigli do Predsjedništva”, izjavila je ona.

Ona je upozorila da je šef Bećirovićevog kabineta, bez odluke Predsjedništva, izdao tražene garancije Unesku. Sve je nazvala “hajdučijom”.

“Obmanuo je grubo međunarodnu zajednicu, ali i Predsjedništvo jer mi nikada nismo usaglasili tekst pisma prema Unesku. Ovdje se sve radi iza leđa. Mi smo saznanja o ovoj korespodenciji, i pisma koja je upićivao šef kabineta Bećirovića, dobili od Uneska- rekla je Cvijanovićeva.