ADVERTISEMENT

Euronews: Odlukom Centralne izborne komisije vaša stranka ostala je bez ovjere za Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine i Narodnu skupštinu Republike Srpske zbog nedostatka validnih potpisa. Da li ste istražili unutar stranke ko je prikupljao potpise i da li je zaista bilo krivotvorenih potpisa?

Isak: CIK je zloupotrijebio svoj položaj i uradio nezakonitu stvar. Iznio je paušalne ocjene koje po zakonu nema pravo iznositi. Takve kvalifikacije mogu koristiti samo sudski vještaci, sudije, tužioci i oni koji su za to nadležni. CIK radi po instrukcijama određenih politika i to je svima jasno.

Vi dobro znate da je postojala informacija da bih mogao biti državni ministar sigurnosti. Zamislite šta sam sve uradio na poziciji ministra unutrašnjih poslova Federacije BiH, a zamislite tek da dođem na poziciju ministra sigurnosti BiH. Dobro se zna kojem političkom bloku pripada svaki član CIK-a i gdje je ranije bio politički angažovan.

Snaga naroda je fizički prikupila i predala 5.947 potpisa, a potrebno je 5.000. U aplikaciju smo unijeli 5.339 potpisa, a sistem je potvrdio 5.030 validnih potpisa. Dakle, imali smo više od potrebnog broja.

CIK je uradio kontrolu dijela potpisa i naveo da postoji određeni broj spornih potpisa. Međutim, po zakonu su nam morali omogućiti da otklonimo eventualne nedostatke. To nisu uradili, nego su odmah donijeli odluku da nas onemoguće da učestvujemo na izborima.

Po svim procjenama, Snaga naroda je u Zeničko-dobojskom kantonu imala direktan mandat za državni parlament. Imam informacije da se slična stvar desila i jednoj političkoj opciji u Unsko-sanskom kantonu. Cilj je bio da određene političke opcije ne ostvare mandate.

Euronews: Nakon odluke CIK-a iz vaše stranke saopćeno je da su „propali kriminalni politički krugovi ponovo skočili preko Centralne izborne komisije“ kako bi spriječili Snagu naroda da bude birana u Parlamentu BiH i Narodnoj skupštini RS-a. Ko su ti kriminalni politički krugovi?

Isak: Političke opcije koje se ne slažu s onim što mi radimo. Neću ih imenovati. Zna se iz kojih političkih opcija dolaze pojedini članovi CIK-a i gdje su ranije bili angažovani. Građani mogu sami zaključiti o kome se radi.

Ovo nam se dešavalo i na prošlim lokalnim izborima. Tada smo unijeli oko 6.000 potpisa, pa je sistem pao i svi potpisi su nestali. Nakon naših reakcija omogućeno nam je da ih ponovo unesemo. Sada nam nisu omogućili da otklonimo ono što oni smatraju nedostatkom.

Ko su oni da procjenjuju validnost potpisa bez stručnog vještačenja? Godinama sam radio u oblasti kriminaliteta i znam kako funkcionišu vještačenja. Dok se nešto ne utvrdi vještačenjem, niko ne iznosi konačne kvalifikacije.

Euronews: Koji su vaši naredni potezi?

Isak: Obratili smo se Apelacionom odjeljenju Suda Bosne i Hercegovine. Smatramo da je naša žalba potpuno osnovana. Međutim, putem medija smo saznali da će žalba biti odbijena i prije nego što je Sud zasjedao.

Ako mediji unaprijed znaju kakva će biti odluka Suda, onda je jasno da je sve unaprijed dogovoreno. Mi ćemo iskoristiti sva zakonska sredstva koja su nam na raspolaganju. Nećemo rušiti institucije Bosne i Hercegovine, nego ćemo svoja prava tražiti kroz institucije i sudske postupke.

Euronews: Ranije ste govorili da postoji mogućnost da se kandidujete za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i da biste pobijedili. Da li i dalje razmišljate o kandidaturi?

Isak: Rekao sam da postoji mogućnost kandidature, ali da će konačnu odluku donijeti organi stranke. Predsjedništvo i Glavni odbor Snage naroda procijenili su da je u ovom trenutku najvažnije podržati Denisa Bećirovića.

Analizirali su rad prethodnih članova Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda i rad Denisa Bećirovića. Zaključili su da treba dobiti priliku da nastavi započete procese i projekte.

Ja nisam čovjek koji vlastiti interes stavlja ispred interesa države. Ako je interes Bosne i Hercegovine da Denis Bećirović ostane član Predsjedništva, onda ga treba podržati.

Jutros sam imao sastanke s predstavnicima pet političkih opcija koje su tražile da budem zajednički kandidat za državni parlament ukoliko Snaga naroda ne bude mogla učestvovati na tim izborima. Zahvalio sam se na ponudi jer je stav stranke da nećemo ulaziti na zajedničke liste.

Ako nam definitivno bude onemogućeno učešće na izborima za državni parlament i Narodnu skupštinu RS-a, donijet ćemo odluku koga ćemo podržati.

Euronews: Kada očekujete potpisivanje sporazuma o Južnoj interkonekciji?

Isak: U Vladi Federacije funkcionišemo tako da svaki ministar nosi odgovornost za svoj resor. To je posao ministra Vedrana Lakića i premijera Nermina Nikšića. Oni su zaduženi za taj proces i očekujemo da ga privedu kraju.

Euronews: Kako komentarišete stav predsjednice Naše stranke Sabine Ćudić da ne treba ratificirati međunarodni sporazum o Južnoj interkonekciji dok ne bude jasna politika američke administracije prema Bosni i Hercegovini?

Isak: To je stav lidera jedne političke stranke i ona ima pravo da ga iznese. Ne želim da komentarišem njenu izjavu.

Nadam se da ćemo uskoro riješiti pitanje visokog predstavnika i vjerujem da će Evropska unija i naši američki partneri pronaći način da to pitanje riješe u interesu Bosne i Hercegovine.

Euronews: Kako gledate na zahtjeve HDZ-a BiH kada je riječ o izmjenama Izbornog zakona i legitimnom predstavljanju? Da li je moguć treći entitet?

Isak: Treći entitet je nemoguć i nikada ga neće biti. Bosna i Hercegovina je cjelovita država i tako treba da ostane.

Što se tiče Izbornog zakona, mislim da bez širokog političkog dogovora neće biti usvojen. Da budemo iskreni, nema Bošnjaka koji će podržati zakon koji ide isključivo u korist HDZ-a, kao što nema ni Hrvata koji će podržati rješenja koja ne odgovaraju njihovim političkim interesima.

Željko Komšić je, politički gledano, najviše doprinio jačanju HDZ-a BiH. Njegova kandidatura godinama je bila glavni argument HDZ-a da mobilizira svoje biračko tijelo pričom o tome da Bošnjaci biraju hrvatskog člana Predsjedništva.

Sada, kada Komšić više nije kandidat, hrvatske političke opcije imaju priliku da odmjere svoju snagu i izaberu svog predstavnika.

Euronews: Nedavno smo imali pucnjavu u sarajevskom naselju Vraca koja se povezuje s narkokartelima. Koliko su jaki kriminalni klanovi u Bosni i Hercegovini?

Isak: Prema informacijama kojima raspolažemo, trenutno u Bosni i Hercegovini ne postoje organizovane kriminalne grupe tog tipa. Radi se o pojedinačnim slučajevima.

Ne želim komentarisati konkretne istrage jer je to posao tužilaštava i policijskih agencija. Vjerujem institucijama koje rade svoj posao.

Moram pohvaliti policijske agencije. Kada bi ih još bolje pratili tužilaštva i sudovi, broj ovakvih događaja bio bi znatno manji.

Kada se sigurnost uporedi sa zemljama regiona i Evropske unije, Bosna i Hercegovina stoji veoma dobro. Kriminal će uvijek postojati, ali je važno da se svede na minimum i da se ne dozvoli stvaranje organizovanih kriminalnih grupa.

Euronews: Za kraj, počinje Svjetsko prvenstvo. Hoćete li pratiti utakmice i kako procjenjujete šanse reprezentacije Bosne i Hercegovine?

Isak: Naravno da ću pratiti utakmice. Naši reprezentativci imaju punu podršku. Smatram da su oni najveći ambasadori Bosne i Hercegovine i da su za promociju države uradili više od većine političara.

Što se tiče policije, ona će raditi svoj dio posla i osigurati javni red i mir tokom eventualnih okupljanja i proslava.

Moram istaći da smo značajno povećali kapacitete Policijske akademije. Dok je ranije bilo moguće školovati oko 277 kadeta godišnje, prošle godine smo završili obuku za 1.270 kadeta i 97 mlađih inspektora. Na taj način odgovorili smo na potrebe svih kantonalnih policijskih agencija i osigurali dovoljan broj policijskih službenika na terenu.