Upravni odbor Savjeta za provođenje mira, prije pet godina, 27 maja imenovao je Christiana Schmidta za visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. U Republici Srpskoj, Šmita, jer ga nije imenovao Savjet bezbjednosti UN-a, smatraju nelegitimnim. U Federaciji BiH-a zamjereno mu je nametanje nekoliko odluka, poput suspenzije ustava na dan ili odluke u izbornoj noći 2022-e. Šta kažu o Schmidtovom mandatu, za Euronews je govorio niz predstavnika političkih stranaka u BiH-a.
ADVERTISEMENT
Nakon punih pet godina Schmidt se sprema za odlazak iz Bosne i Hercegovine.
Što je razlog njegove ostavke i kako gleda na mandat, najavio je, otkriti će u memoarima.
Schmidtov potez u izbornoj noći prije četiri godine kada je nametnuo izmjene federalnog Izbornog zakona i Ustava te povećao broj delegata u federalnom Domu naroda, kako bi se, naveo je, riješio problem formiranja vlasti u tom entitetu, mnogi na bh-a političkoj sceni, smatraju, lošim.
"Ne možete mi reći da je demokratski potez u noći izbora nakon zatvaranja, da se mijenjaju pravila po kojima su se održavali ti izbori, dakle to nije logično", kazao je za Euronews, Saša Magazinović iz SDP-ea BiH-a.
Nelogičnim i skandaloznim, opozicija je ocijenila suspeniju federalnog Ustava, na dan, prije tri godine.
Kabinet Nermina Nikšića imenovan je, tom Schmidtovom odlukom, bez potpisa jednog potredsjednika Federacije BiH-a, Refika Lende.
"Kao u nekim banana državicama, negdje otmu predsjednika, a negdje gdje imaju dobre unutrašnje snage koje djeluje kao peta kolona, onda to urade ovako u bijelim rukavicama", kritičan je Zlatan Begić iz DF-a.
U Republici Srpskoj Schmidta smatraju nelegitimnim, jer nije imenovan u Vijeću sigurnosti UN-a.
Vlast nije blagonaklono gledala na njegovo tehničko nametanje izmjena Izbornog zakona BiH-a, poput uvođenja skenera.
"Izborni zakon nije rezultat domaćeg konsensusa, to je nešto što je recimo I prihvatio na kraju OEBS kao nešto potpuno normalno i to je u suštini svelo nas na najniže moguće grane i standarde", izjavio je za Euronews, Srđan Mazalica iz SNSD-a.
Politički niskim drugi ocjenju očekivanja koja je od Schmidta imao dio igrača na političkoj sceni.
"Ja osobno već odavno govorim, nama OHR ne treba. Mi odavno u politici se igramo alibi vođenje politike, ako mi nismo ajmo zovniti OHR pa će nešto za nas, mi moramo mijenjati zakone", poručuje Dragan Čović, lider HDZ-a BiH-a.
Obarao je Schmidt zakone i zaključke Narodne skupštine Republike Srpske kojima se ne priznaje ili propituje njegov status I zakonsko djelovanje u BiH-a.
Nametnuo je i izmjene Krivičnog zakona BiH-a kojima je nepoštovanje njegovih odluka krivično djelo.
Zbog toga je pred Sudom BiH-a pravosnažno osuđen Milorad Dodik.
Opoziciji u Banajaluci zasmetalo je što je zakonodavna vlast, predvođena SNSD-om, sama poništila set zakona, osporenih od Ustavnog suda Bosne I Hercegovine, gdje je u političkom fokusu bio Šmit.
Tako da mislim da njegov boravak pogotovo u posljednjih pet godina je bio u nekoj koordinaciji, čini mi sa vlastima, prije svega mislim sa SNSD-om, jer sve ovo vrijeme je služio kao neka poštapalica SNSD-u, stav je Slaviše Markovića iz PDP-a.
Šef Liste za pravdu i red, Nebojša Vukanović za Schmidta kaže da ništa dobro nije donio Bosni i Hercegovini, te mu "poželio sretan put".
"Nadam se da jedna takva osoba koja pravi takav haos više nikada neće doći u Bosnu I Hercegovinu", zaključio je Vukanović.
Dolazi novi visoki predstavnik, glasno se priča, iz Italije.
"Svako ko želi dobro Bosni i Hercegovini, ko je istinski demokata, istinski liberal, trebao bi da teži ka ostvarenju njenog punog suvereniteta, a njega je moguće ostavariti tek onog trenutka kada se ugasi kancelarija visokog predstavnika u Bosni I Hercegovini", mišljenje je profesora Vlade Simovića sa banjalučkog Fakulteta političkih nauka.
Kancelarija visokog predstavnika, misle jedni trebala bi napraviti transfer ovalaštenja na domaće vlasti.
Drugi žele da novi visoki predstavnik I dalje zadrži bonske ovlasti.