ADVERTISEMENT

Euronews: I formalno je potvrđena ostavka Christiana Schmidta. Je li ona iznenađujuća s obzirom na to da se mjesecima neformalno govorilo o njegovom odlasku?

Muhasilović: Nije iznenađujuća. On je izvršio dio zadataka zbog kojih je i došao. Od nametanja aneksa na Izborni zakon do suspenzije Ustava, iako to vjerovatno nije bilo prvobitno planirano. Određene promjene je uspio progurati. Po mom mišljenju, većina toga bila je štetna, ali vrijeme će pokazati koliko je to tačno.

Njegov odlazak nije iznenađenje ni zbog pritisaka koji su na njega vršeni duže vrijeme. Konkretno, najviše su insistirale Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija. Od njega se tražilo da riješi određena pitanja vezana za državnu imovinu, što je navodno dugo odbijao. Očekivalo se da bi naredni visoki predstavnik mogao provesti promjene u toj oblasti.

Njemačka ga je pokušavala zaštititi i on je vjerovao da će mu ta podrška sačuvati poziciju. Međutim, način na koji funkcioniše Vijeće za implementaciju mira jasno pokazuje da su SAD najutjecajniji faktor i da se njihove odluke uglavnom provode. Mnoge odluke koje je Schmidt donosio zapravo su bile podržane od strane SAD-a, a zatim i Velike Britanije.

Trenutno se spominje više imena za njegovog nasljednika. U opticaju su dva britanska kandidata, kao i jedan italijanski. Spominju se Matthew Rycroft, Kenan Pierce i eventualno italijanski kandidat Minassi. Sve je još nejasno i države sada intenzivno lobiraju. SAD su više naklonjene britanskoj opciji, ali će se pitati i druge zemlje. U narednom periodu slijedi potraga za novim visokim predstavnikom, a njegov izbor pokazat će u kojem pravcu međunarodna zajednica želi voditi BiH. Vijeće za implementaciju mira čine velike sile i upravo one kroje politiku OHR-a.

Euronews: Možemo li očekivati, s obzirom na to da je sutra sjednica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija na kojoj će se razmatrati izvještaj o BiH, neku vrstu stava o samom visokom predstavniku i njegovim bonskim ovlastima?

Muhasilović: Sigurno će biti različitih stavova. Rusija, kao stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, ima veoma jasan stav i uglavnom podržava politiku Republike Srpske. Od početka su tvrdili da je Schmidt nelegalno imenovan i koristili su različite pogrdne nazive za njega.

Rusija, a dijelom i Kina, imat će stav koji je bliži srpskoj politici u BiH, dok će druge države imati svoje viđenje njegove uloge. Sada će se mnogo toga svaliti na Schmidta, ali treba reći da on nije bio jedini odgovoran. On je bio izvršilac odluka i vidljivo lice jedne politike, ali su ključne odluke donošene na višim instancama na koje nije mogao utjecati. Tako će biti i sa svakim narednim visokim predstavnikom.

Euronews: Koliko je lobiranje koje je bilo intenzivirano u Banjoj Luci doprinijelo ovakvoj odluci? Jesu li, kako tvrde pojedini analitičari, političari iz Sarajeva ostali po strani?

Muhasilović: U Sarajevu se, uz časne izuzetke, politika često ponaša kao statista u kukuruzu. Banja Luka vodi proaktivniju politiku. Nekada je ona štetna i za samu Banju Luku, ali određene stvari koje su štetne za BiH ipak prolaze. Ne bih precjenjivao ulogu Banje Luke u svemu ovome niti tvrdio da su oni direktno srušili Schmidta. Međutim, uspjeli su stvoriti kontekst, narativ i ambijent koji su olakšali njegov odlazak i dolazak novog predstavnika.

Također su dobro procijenili trenutak. Znali su da Schmidt uskoro odlazi i iskoristili su tajming da izlobiraju što više podrške za svoju politiku i protiv Schmidta. Takve stvari možete raditi samo ako imate proaktivnu politiku, odnosno politiku koja aktivno lobira za interese koje zastupa.

Nažalost, u Sarajevu, posebno kroz Trojku, nemamo takav pristup. Nadam se da će neka buduća vlast ozbiljnije shvatiti potrebu za proaktivnom vanjskom politikom i da će lobiranje biti visoko na listi prioriteta.