Izgradnja i obnova puteva, mostova i škola... Hidroenergetski i brojni drugi infrastrukturni projekti... Liječenje ljudi iz Republike Srpske u Srbiji, studentske razmjene i stipendije... To je samo dio opipljivih rezultata koje su donijeli sporazumi o specijalnim vezama Republike Srpske i Srbije.
ADVERTISEMENT
Ovi sporazumi omogućeni su Dejtonskim sporazumom i nisu zamišljeni kao alat za podrivanje suvereniteta Bosne i Hercegovine, kaže bivši predsjednik Republike Srpske Mirko Šarović, jedan od kreatora i potpisnika drugog sporazuma o specijalnim vezama, koji je na snazi već četvrt vijeka.
„To je sporazum koji je davao određene benefite svim građanima Republike Srpske. I nije rekao Srbima iz Republike Srpske, nego svim građanima, uz poziv da se tom sporazumu pridruži i Federacija Bosne i Hercegovine, koja je po Dejtonskom mirovnom sporazumu imala pravo na tako nešto. I ja mislim da bi možda bilo i pametno da se i Federacija Bosne i Hercegovine našla u tom sporazumu i koristila neke mogućnosti, benefite, prednosti, saradnju, mogućnosti otvaranja tržišta više i tako dalje", rekao je Šarović.
Ove sporazume pojedini poznavaoci političkih procesa vide kao najvažnije postdejtonske dokumente za Republiku Srpsku.
"To je žila kucavica sigurno, jedna od žila kucavica za Srbe u Republici Srpskoj, kojima je podrška Srbije jako, jako važna. I jako je važno da, bez obzira na to ko je na vlasti sa jedne ili druge strane Drine, održavamo saradnju", govori politikolog Filip Matić.
Ako pogledamo kakve benefite sporazum o specijalnim vezama sa Srbijom donosi Republici Srpskoj, onda je jasno da je takav sporazum neophodan i između Hrvatske i Federacije Bosne i Hercegovine. Ističe to zastupnik u Hrvatskom saboru Nino Raspudić, koji je i član Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
„Nije nikakva nikada bila formalna inicijativa za posebne odnose između Hrvatske i Federacije. Vrlo vjerojatno je to sada pitanje bošnjačke politike i njihove volje ili ne volje. Hrvatska ima državni ured za Hrvate izvan Hrvatske i šalje priličnu pomoć za projekte Hrvata u BiH. Ali, ako bi se ovo ostvarilo na razini posebnih odnosa Federacije i Republike Hrvatske, to bi sigurno otvaralo čitavo jedno polje novih mogućnosti. Itekako, jer je Hrvatska punopravna članica Evropske unije, tu je puno i evropskih projekata koji bi se mogli realizirati kroz tu suradnju", kaže Raspudić.
Međutim, iz kabineta resornih ministara u federalnoj vladi nisu odgovarali na naše upite zašto Federacija BiH nema sporazume o posebnim paralelnim odnosima sa susjednim zemljama, niti su nam poslali informacije o tome da li su, više od tri decenije nakon Dejtona, takvi sporazumi u planu.