ADVERTISEMENT

Euronews: Još jedno hitno zasjedanje Doma naroda BiH završeno je bez kvoruma. Na sjednicu nisu došli delegati SNSD-a i HDZ-a BiH, a od izmjena zakona o akcizama nije bilo ništa. Jeste li očekivali ovakav rasplet sjednice?

Bosić: Moram da kažem da nisam, zato što sam jučer čitao izjavu i mišljenje direktora Uprave za indirektno oporezivanje, koji tvrdi da treba smanjiti akcize na gorivo kako bi se ublažio ovaj udar na građane. To je bilo jučer, a danas se nastavlja stara priča. Ta stara priča, po mom mišljenju, vezana je za jedan opasan politički koncept.

Radi se o blokiranju institucija na nivou države s ciljem raspakivanja Dejtonskog sporazuma. Mislim da je to projekat iza kojeg u ovom trenutku stoje SNSD i HDZ. Oni ne prihvataju deblokadu institucija i, kada su u pitanju najosjetljivija pitanja za funkcionisanje Bosne i Hercegovine, spremni su da rizikuju kritike jer očigledno imaju plan.

Taj plan je dovesti do takve krize i blokade da bi se otvorio Dejtonski sporazum, što je praktično otvaranje Pandorine kutije, nakon čega niko ne zna šta nas čeka.

Paralelno s tim imate zaoštravanje i podizanje nacionalnih tenzija, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u regionu. Imate evidentno podizanje antisrpskih tenzija pod okriljem patriotskih osjećanja u Hrvatskoj. Simbol toga su dešavanja oko Marka Perkovića Thompsona i euforije koja prati njegove koncerte, uz vraćanje određenih ustaških simbola, što svakako izaziva reakcije.

To je lančana reakcija. Kod Srba imate konstantne provokacije Milorada Dodika u vezi s budućnošću Republike Srpske i Bosne i Hercegovine. Kod Bošnjaka se također vidi određeno okupljanje oko raznih deklaracija i platformi koje su nedavno predstavljene pod okriljem Islamske zajednice.

Paralelno s tim dešavaju se sve češći incidenti među navijačkim grupama. Moram podsjetiti da je jedna od tačaka bez povratka u raspadu bivše Jugoslavije bila upravo utakmica na Poljudu i izlivi nacionalizma i mržnje koji su tada viđeni. Čini mi se da se ponovo približavamo takvoj tački.

Imate situacije da ljudi dolaze iz Hrvatske ili udaljenih dijelova BiH da prave zasjede navijačima, što pokazuje visok nivo mržnje i želje za konfliktom. Dešavanja u Mostaru također potvrđuju da su navijačke grupe svojevrsni lakmus papir društvenih tenzija i često podložne političkim manipulacijama.

Kada sve to uzmete u obzir, blokadu Doma naroda vidim upravo u tom širem političkom kontekstu.

Euronews: Kada govorimo o akcizama, riječ je o osjetljivom pitanju za građane BiH. Kakva se poruka šalje građanima?

Bosić: Akcize su izuzetno važna tema i nevjerovatno je objašnjenje koje smo čuli od Dodika, da se time pokušava prenijeti nadležnost sa entiteta na državu. To je potpuno netačno i služi isključivo za dodatno podizanje tenzija.

Istina je da su akcize u nadležnosti institucija na nivou Bosne i Hercegovine, u kojima aktivno učestvuje i SNSD. Zakon predviđa da Vijeće ministara može reagovati i mijenjati akcize u kriznim situacijama, a ministri iz SNSD-a imaju mehanizme zaštite interesa Republike Srpske, uključujući i mogućnost veta.

Zbog toga je jasno da ovdje nema logike, već da se radi o političkoj poruci upućenoj biračima, s ciljem stvaranja percepcije da neko želi oduzeti nadležnosti Republici Srpskoj.

Euronews: Vlasti su tvrdile da BiH ima među najnižim cijenama goriva u regionu, ali sada su cijene u nekim zemljama niže nego kod nas. Kakve poluge vlast ima da to promijeni?

Bosić: Nisam radio preciznu komparaciju cijena, ali je jasno da standard građana i stanje u privredi ne mogu izdržati daljnja poskupljenja energenata. Upravo u takvim situacijama država treba da interveniše i zaštiti svoje građane.

Neosjetljivost političkih aktera koji blokiraju takve mjere ne mogu objasniti racionalno, osim kao dio šireg plana produbljivanja krize.

Euronews: Vlada Republike Srpske zadužila se za novih 500 miliona eura na inostranom tržištu. Iz SDS-a to kritikujete. Zašto?

Bosić: Zaduženje od 500 miliona eura, uz kamatu od oko 6,25%, predstavlja ogroman teret, čak i za mnogo jače ekonomije. To je jasan pokazatelj da će taj novac biti iskorišten za pokrivanje postojećih dugova i održavanje prividne stabilnosti.

Ne radi se o investicionom novcu, već o kupovini socijalnog mira do izbora. Do izbora je ostalo nekoliko mjeseci i vlast pokušava obezbijediti sredstva po svaku cijenu, kako bi održala stabilnost kroz povećanja plata i penzija.

Međutim, posljedice tog zaduženja će se vrlo brzo osjetiti, ali vlast očigledno ne razmišlja dugoročno.

Euronews: Ustavni sud BiH razmatra pitanje ustavnosti određenih odluka entitetske vlasti. Kakve posljedice to može imati?

Bosić: Mislim da je jasno da su određene odluke donesene mimo zakonskih procedura. Ovdje se radi o sistemskom nepoštovanju zakona i institucija, uz uvjerenje da politička moć može nadjačati pravni sistem.

Suštinski problem je pokušaj stavljanja pravne države pod političku kontrolu.

Euronews: Radnici štrajkuju, industrija i energetika su u problemima. Može li zakonodavna vlast pomoći?

Bosić: Ekonomski problemi očigledno nisu prioritet vlasti. Situacija u transportu, čeličnoj industriji, rudarstvu i energetici jasno pokazuje da se približavamo ozbiljnoj krizi.

Reakcije su izostale na vrijeme i sada je mnogo teže pronaći rješenja. Postoje i sumnjive privatizacije koje su dodatno pogoršale stanje.

Euronews: Vijeće ministara opisuje se kao neefikasno čak i od strane ljudi iz vlasti. Kako komentarišete njihov rad?

Bosić: Vijeće ministara čine ljudi koji su prvenstveno politički lojalni, a ne stručni. Odluke donose stranački lideri, a ne institucije.

Ovo je jedno od najgorih vijeća ministara do sada, s minimalnim rezultatima, posebno kada je riječ o evropskom putu Bosne i Hercegovine.

Euronews: Za kraj, kada možemo očekivati konkretne poteze opozicije pred izbore?

Bosić: Mislim da će se stvari postepeno posložiti. Prioritet treba biti dogovor o programu i konceptu, a tek onda o kandidatima.

Postoji problem nedostatka stručnih kadrova, ali vjerujem da opozicija može ponuditi drugačiji pristup i pokušati izvući zemlju iz situacije u kojoj se nalazi.