U ambasadi Sjedinjenih Američkih Država u BiH danas u jutarnjim satima bit će održan sastanak o Južnoj interkonekciji gdje će ministarstvo energetike predstaviti plan realizacije projekta.
Na sastanku će biti razmotreni ključni koraci za realizaciju projekta, dinamika izgradnje, kao i eventualne prepreke u njegovoj provedbi.
Južna interkonekcija smatra se jednim od najvažnijih energetskih projekata za Bosnu i Hercegovinu jer bi trebala doprinijeti diverzifikaciji izvora snabdijevanja plinom i jačanju energetske sigurnosti zemlje.
Američka strana, kako se očekuje, iskazat će interes za napredak projekta i spremnost da nastavi pružati podršku njegovoj implementaciji.
Prema nezvaničnim informacijama, sastanak će početi u 10:30 sati.
Podsjećamo, prethodni sastanak je održan 28. novembra. Sve strane su se tada usaglasile da je hitno da izgradnja plinovoda Južne interkonekcije počne 2026. godine. Kako bi se to ostvarilo, neophodno je u što skorijem vremenu usaglasiti i zaključiti sporazum između BiH i Hrvatske, kako bi se omogućio uvoz američkog ukapljenog prirodnog gasa u BiH.
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić izjavio je jučer da je Federacija BiH u 2025. godini napravila iskorak u procesu gasifikacije i da nakon godina stagnacije, projekti koji su dugo bili samo tema rasprava, sada dobijaju konkretnu dimenziju.
"Svi smo govorili o Južnoj interkonekciji i ona je na neki način dobila svoju značajnu političku dimenziju, ali ono što je ključno jeste da su pripremljene i druge interkonekcije koje Federaciju dovode u poziciju potpune gasifikacije", istakao je Lakić.
Kada je riječ o projektu Južne interkonekcije, Lakić je rekao da su trenutno u fazi kompletne razrade ovoga modela i da će vrlo brzo ponuditi hodogram aktivnosti implementacije tog gasovoda u Federaciji BiH.
"Ono što je vrlo bitno jeste da smo sami sebi dali zadatak da se kompletna Južna interkonekcija završi i pusti u pogon do kraja 2027. godine, što znači prije nego što nastupe sankcije i zabrana uvoza ruskog gasa u BiH", dodao je Lakić.
Međutim, predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Lidija Bradara (HDZ) uputila je zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o južnoj interkonekciji FBiH Ustavnom sudu FBiH.
U obrazloženju zahtjeva navodi se da su ovaj zakon usvojili Zastupnički dom Parlamenta FBiH 12. decembra 2024. godine i Dom naroda Parlamenta FBiH 16. januara 2025. godine te da je objavljen u "Službenim novinama FBiH".
"Zahtjev za ocjenu ustavnosti navedenog zakona u cjelini podnosim radi povrede odredbe člana IV.A.3.11.(1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, koji glasi:
'(1) Svaki dom će većinom glasova usvojiti svoj poslovnik o radu i izabrati među svojim članovima predsjedavajućeg i dva potpredsjedavajuća, koji ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda ili iz reda ostalih.'"
"S obzirom na to da poslovnici svakog od domova, prema navedenom članku Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, predstavljaju 'ustavnu kategoriju', onda i kršenje osnovnih odredbi poslovnika domova Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine u konačnici rezultira i kršenjem samog Ustava Federacije Bosne i Hercegovine", navela je Bradara.