Nakon što je ministar pravde u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, Davor Bunoza, optužio predstavnike Ministarstva pravde Republike Srpske da nisu došli na dva sastanka koja su organizirana zbog izrade teksta Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, stigla je reakcija sa Trga Republike Srpske. Da li su propustili da učestvuju u donošenju reformskih evropskih zakona? Danas to pitamo ministra pravde u Vladi Republike Srpske, Gorana Selaka, koji je s nama uživo iz studija u Banjoj Luci.
ADVERTISEMENT
Euronews: Šta kažete na stavove ministra Bunoze da ne učestvujete, a trebali biste?
Selak: Prvo hoću da kažem da je Ministarstvo pravde BiH još ranije imenovalo grupu za izradu teksta Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH. Tu radnu grupu čine i predstavnici institucija Republike Srpske, tj. predstavnici Ministarstva pravde.
Hoću da naglasim da članovi radne grupe iz Ministarstva pravde nisu kontaktirani više od godinu dana od strane Ministarstva pravde BiH kada je u pitanju izrada teksta Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH. To samo dovodi u pitanje ko je kreirao to zakonsko rješenje i gdje je pisan jedan tako važan zakon.
Takođe, hoću da naglasim da je Ministarstvo pravde Republike Srpske zaprimilo nekoliko verzija zakona od strane Ministarstva pravde BiH. Ja sam kao ministar pravde konsultovao svoje saradnike, pravnike i pravosudnu zajednicu, i upoznao Vladu Republike Srpske sa primjedbama, sugestijama i mišljenjem na sam tekst zakona. Taj zakon smo dostavili i predstavnicima Republike Srpske u zajedničkim institucijama na nivou BiH.
Mi smo svoje mišljenje dostavili i našim predstavnicima iz Republike Srpske u Savjetu ministara, ali i u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Tako da su te tvrdnje kolege Bunoze — ako je to izjavio, naglašavam — neutemeljene. Mi imamo komunikaciju, ministar pravde i ja smo se vidjeli u Sarajevu, razgovarali smo, i on tvrdi da on to nije izjavio kako su mediji prenijeli.
Euronews: Čiji prijedlog onda imamo u proceduri, s obzirom na to da se govori o dva prijedloga?
Selak: Nisu to dva prijedloga. Mi smo kao Republika Srpska još 2003. godine donijeli sporazum kojim smo se dogovorili, kao dva entiteta — Republika Srpska i Federacija BiH — da se formira zajedničko tijelo na nivou BiH, Visoki sudski i tužilački savjet. Tada je usvojeno i da sjedište tog savjeta bude u Istočnom Sarajevu.
Sada se u tekstu zakona pokušava definisati trajno sjedište savjeta u Sarajevu. Mi imamo određene preporuke i primjedbe kao Republika Srpska, sve u cilju unapređenja pravosuđa u BiH.
Hoću da naglasim da Republika Srpska izdvaja 200 miliona konvertibilnih maraka za funkcionisanje pravosudnog sistema. Imamo 55 institucija u nadležnosti Ministarstva pravde Republike Srpske, i građani i privreda pune taj budžet. S pravom očekuju veću efikasnost i odgovornost nosilaca pravosudnih funkcija.
Radi građana, da pojasnim: prijedlozi koji dolaze iz Ministarstva pravde BiH predviđaju da institucije BiH imaju svoje članove u savjetu, a entiteti ne. Mi imamo samo dvije pravosudne institucije na nivou BiH — Tužilaštvo BiH i Sud BiH — i oni bi imali po jednog člana savjeta. Parlamentarna skupština BiH daje jednog člana, Savjet ministara takođe jednog.
Mi tražimo da entiteti, koji finansiraju entitetsko pravosuđe, imaju svoje predstavnike iz izvršne i zakonodavne vlasti. To bi bili nestranački, eminentni pravnici koji bi doprinijeli unapređenju sistema.
Euronews: Već ste rekli šta je sporno. Šta je sa imovinom sudija, tužilaca, disciplinskom odgovornošću i izborom?
Selak: Mi smo dali stručno mišljenje na sve to i dostavili ga. U tekstu zakona ima dosta dobrih rješenja koja bi unaprijedila funkcionisanje pravosuđa. Međutim, ne dozvoljavamo da se prenosi nadležnost u oblasti tužilačke i sudske uprave — dakle administracije — jer je to entitetska nadležnost.
U tekstu zakona bilo je predviđeno da se te nadležnosti prenesu na Visoki sudski i tužilački savjet. Hoću da kažem da taj savjet treba da bude regulator, a ne upravljač pravosuđem.
U BiH imamo 150 zaposlenih u tom savjetu, dok primjer Hrvatske pokazuje da ista institucija ima 15 zaposlenih. Venecijanska komisija je više puta sugerisala razdvajanje savjeta za sudije i savjeta za tužioce.
Takođe treba otvoriti pitanje da li advokati treba da učestvuju u izboru sudija i tužilaca. Zato pozivam Ministarstvo pravde BiH da konsultujemo radnu grupu i Republike Srpske i Federacije.
Euronews: Da li SNSD blokira evropski put neizglasavanjem dnevnog reda u Savjetu ministara i novim zahtjevima poput odlaska Kristijana Šmita?
Selak: Mogu da govorim u ime Socijalističke partije Srpske, koja je koalicioni partner SNSD-a. Republika Srpska i vlast RS koja učestvuje u vlasti na nivou BiH ne blokiraju evropski put.
Mi smo za koordinaciju, usaglašavanje i poštovanje nadležnosti i Republike Srpske i BiH. Pozivamo na poštovanje Ustava RS, ali i Ustava BiH. Mora postojati koordinacija svih nivoa vlasti. Ne može neko kreirati zakon bez konsultacija sa entitetima, posebno kada entiteti finansiraju pravosuđe sa 200 miliona KM.
Euronews: RS je ta koja koči?
Selak: Ne, mi ne kočimo. Mi smo za evropski put, ali tražimo poštovanje ustavnih nadležnosti i Republike Srpske.
Euronews: Imamo problem sa utvrđivanjem rezultata prijevremenih izbora u RS. Šta kažete na navode CIK-a o manipulacijama?
Selak: Prvo, članovi Centralne izborne komisije nisu izabrani na zakonit način. Nije provedena konkursna procedura u Parlamentu, nego je Kristijan Šmit produžio mandate. To se u BiH zna.
Članovi CIK-a su imenovali biračke odbore, raspisali izbore, i bili dužni da prate izborni proces. Da li su to radili? Ima li zapisnika, prigovora? Ako nema primjedbi na dan glasanja, posao je završen.
CIK je trebalo dan nakon izbora da objavi konačne rezultate, a ne da produžava proces i troši novac građana na izbore koji su nama ovdje bili nepotrebni. Mora se preuzeti dio odgovornosti.
Euronews: Danas je svjetski dan borbe protiv korupcije. Šta konkretno radite po tom pitanju?
Selak: Danas je 9. decembar, Međunarodni dan borbe protiv korupcije. Ministarstvo pravde Republike Srpske se pridružilo obilježavanju i započeli smo sedmicu aktivnosti.
Održali smo edukacije za sudije, tužioce i policijske službenike koji rade na predmetima korupcije. Organizovali smo panel-diskusiju sa predstavnicima MUP-a, tužilaštava, sudova i civilnog sektora.
Pokrenuli smo i novu, dopunjenu aplikaciju putem koje građani mogu anonimno prijaviti korupciju i pratiti status svoje prijave. Pozivam građane da prijavljuju svaku zloupotrebu.
Republika Srpska je prva u BiH osnovala Specijalno tužilaštvo RS, posebno odjeljenje pri Okružnom sudu za borbu protiv korupcije, i usvojila zakone o ispitivanju i oduzimanju nezakonito stečene imovine. Mi kao vlast stvaramo okvir, ali institucije moraju snažnije da djeluju.
Euronews: Šta ste uradili po pitanju slučaja UIO i navoda o kupovini "kumove zgrade"?
Selak: To je pojedinačan predmet. Ministarstvo pravde nije operativno u smislu procesuiranja. Kao građanin mogu reći da uslovi u kojima rade zaposleni UIO nisu humani i da zaslužuju adekvatan prostor.
Bio sam u sadašnjim prostorijama — nalaze se u zakupu na više lokacija. UIO zaslužuje reprezentativnu zgradu i uslove za rad na jednom mjestu.
Euronews: Kako ocjenjujete prvih 100 dana Vlade RS?
Selak: Predsjednik Vlade, gospodin Minić, unio je novu energiju u rad izvršne vlasti. Svaki dan smo na terenu, slušamo građane i privredu, obilazimo institucije. Građani pune budžet, i mi smo tu da njima služimo. Vlada je formirana 9. septembra i radi intenzivno. Građani će na kraju dati najbolju ocjenu. Ja sam zadovoljan, ali nije do mene da sudim.