Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić održao je predavanje na Univerzitetu Oxford, na poziv Oksfordskog centra za islamske studije, na temu "Poslije Dejtona: Bosna i Hercegovina na raskršću mira, identiteta i ljudskih prava".
ADVERTISEMENT
Komšića je u prostorijama Centra dočekao direktor Farhan Ahmad Nizami, s kojim je razgovarao o jačanju saradnje između Univerziteta Oxford i institucija u Bosni i Hercegovini. Poseban akcenat stavljen je na mogućnost unapređenja akademske razmjene i praćenje političkih procesa u BiH.
Predavanje je privuklo veliku pažnju akademske zajednice, članova britanske diplomatije i predstavnika međunarodnih institucija.
Ovaj prestižni centar, čiji je patron od osnivanja britanski kralj Charles III, ranije je ugostio brojne svjetske ličnosti, među njima Ban Ki-moona, Aliju Izetbegovića i bivšeg britanskog premijera Johna Majora.
Komšić je u obraćanju istakao da se ove godine obilježava 30 godina Dejtonskog sporazuma, koji je zaustavio rat, ali nije u potpunosti razriješio ključna pitanja budućnosti Bosne i Hercegovine.
"Dejton je donio mir i potvrdio državnost BiH, ali naša državnost postoji stoljećima prije tog sporazuma", naglasio je Komšić, podsjećajući da je BiH kroz različite istorijske epohe zadržala svoje granice i identitet, od srednjovjekovne države, preko osmanskog i austrougarskog perioda, do jugoslovenskog doba.
Prema njegovim riječima, savremeni izazovi proizlaze iz manipulacija etničkim identitetima i pokušaja susjednih država da utiču na političke procese unutar BiH.
Naglasio je da se ustavni okvir BiH mora unaprijediti kako bi se spriječilo da nacionalistički koncepti određuju budućnost zemlje.
Govoreći o ulozi identiteta, Komšić je poručio da je BiH istorijski prostor susretanja civilizacija i da su različite vjerske zajednice stoljećima živjele u međusobnom poštovanju.
"Pluralizam nije uvezena vrijednost, nego dio našeg historijskog naslijeđa", rekao je, uz upozorenje da identitet, kada se zloupotrijebi, postaje sredstvo podjela.
Prema njegovom stavu, ključ političke transformacije zemlje mora biti građanin kao osnovna demokratska kategorija.
Komšić je naglasio da su presude Evropskog suda za ljudska prava jasan podsjetnik da mirovni sporazum ne smije biti izgovor za diskriminaciju.
"Strukturalna nejednakost koči napredak demokratije. Sadašnji ustavni okvir nije omogućio punu jednakost građana", rekao je.
Komšić je predstavio tri ključna pravca za razvoj zemlje i to prelazak na građanski koncept države, koji se suprotstavlja etničkom modelu i jača demokratski pluralizam. Zatim izgradnja sigurnosnih kapaciteta, uz naglasak na partnerskom odnosu BiH i Velike Britanije te širem evropskom sigurnosnom okviru te razvoj društva zasnovanog na znanju i meritokratiji, što podrazumijeva stvaranje ambijenta u kojem se uspjeh zasniva na stručnosti, a ne na stranačkim ili etničkim pripadnostima.
Komšić je naglasio da budućnost BiH zavisi jednako od ustavnih reformi i ekonomskog razvoja, kao i od moralne zrelosti društva. Istakao je da obrazovanje i međunarodna akademska saradnja, kakvu omogućava i Oxford, igraju ključnu ulogu u formiranju generacija koje će graditi stabilnu i demokratsku Bosnu i Hercegovinu.
"Raskršće nakon Dejtona nije samo političko pitanje, već moralna obaveza prema našim građanima i vrijednostima koje dijelimo", poručio je Komšić u završnom dijelu govora.