Kampanja za prijevremene izbore do sada je koštala oko 794 hiljade KM prema procjeni Transparency Internationala u BiH. Toliko je za 11 dana izborne kampanje potrošeno na bilborde, predizborne skupove i oglašavanje u medijima i na društvenim mrežama.
Od tog iznosa kampanja kandidata SNSD-a Siniše Karana koštala je oko 651 hiljadu KM dok je na promociju opozicionog kandidata Branka Blanuše potrošeno oko 142 hiljade KM.
TI BiH je terenskim snimanjem širom RS evidentirao 437 promotivnih plakata na mjestima za plaćeno oglašavanje, čija se ukupna vrijednost za 15 dana kampanje procjenjuje na oko 297 000 KM. Kandidat SNSD-a imao je 2,5 puta više ovakvih oglasa.
Blanuša bez reklamnih spotova
Predizborni skupovi u privih 11 dana kampanje koštali su prema procjeni TI BIH oko 407 000 KM i značajno veći iznos potrošio je SNSD, prvenstveno zbog nekoliko velikih skupova gdje su značajni iznosi potrošeni na restoranske usluge.
Troškovi promocije (Izvot: TI)
Kampanja Siniše Karana u medijima prema procjeni agencije za monitoring medija koju je angažovao TI BiH, koštala je preko 80 hiljada KM dok kandidat SDS-a nije imao plaćenih reklamnih spotova na televizijama sa sjedištem u Republici Srpskoj koje su praćene kroz monitoring. Sa druge strane na portalima i društvenim mrežama zabilježeni su intervjui i promotivni tekstovi o kandidatima koji nisu bili označeni kao plaćeni, ali su po svom karakteru ukazivali na to da se radi o plaćenoj promociji.
Kampanja na platformama kompanije Meta bila je dosta skromnija u odnosu na redovne izbore, a SNSD gotovo da nija koristio ovaj oblik oglašavanja bar preko zvaničnih kanala.
Stranke bi prema Izbornom zakonu trebale objaviti promete sa posebnog računa s kojeg je finansirana kampanja. S obzirom da je novim zakonom u Republici Srpskoj izostavljeno finansiranja stranaka iz budžeta, biće značajno vidjeti iz kojih izvora će stranke pokriti troškove kampanje.
Razlika u prijavljenim i stvarnim troškovima kapanje
TI BIH podsjeća da se i ranije pojavljivala značajna razlika između onoga što stranke prijave u izvještajima i stvarnih troškova kampanje, ali se nadležene institucije nisu ozbiljno pozabavile neprijavljenim i potencijalno nezakonitim izvorima finansiranja partija. Samo na prošlim lokalnim izborima 15 najvećih stranaka prijavilo je 2,6 miliona KM manje u odnosi na procjenu TIBIH koja je zasnovana na samo četiri segmenta kampanje, a čak milion KM odnosi se na SNSD koji uopšte nije prijavio troškove predizbornih skupova.
U promociju kandidata vladajuće kolaicije posebnu ulogu imao je javni servis RTRS koji je, prema mjerenju agencije koju je angažovao TI BIH, za 11 dana kampanje u svojim informativnim emisijama Sinišu Karana prikazao čak 57 puta kroz 2 sata i 20 minuta programa. U istom periodu u informativnim emisijama RTRS-a Branko Blanuša dobio je 20-ak sekundi prostora, gdje su prikazane dvije njegove izjave.
Treba reći da je Izbornim zakonom zabranjena promocija stranaka i kandidata u informativnim emisijama tokom trajanja kampanje, tako da je Siniša Karan prikazivan kao minitar u Vladi RS i kao “profesor ustavnog prava”, dok profesor Branko Blanuša nema javnu funkciju.
Zastupljenost kandidata na RTRS (Izvor: TI BiH)
Ipak javnu funkciju nije imao ni Milorad Dodik, koji se za 11 dana kampanje pojavio čak 66 puta u informativnim emisijama RTRS, a promociji njega i njegovih stavova posevećen je jedan sat i 45 minuta programa. Dodik je u svega 11 dana imao 18 aktivnosti, koje su prikazivane kao događaji institucija u informativnim emisijama.
Radilo se o posjetama lokalnim zajednicama, polaganju kamena temeljca za početak javnih radova, posjetama privatnim i javnim preduzeća. U većinu slučajeva u pratnji mu je bio Siniša Karan, ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje RS i ovi događaji koji su imali tipičan karakter funkcionerske kampanje prikazivani su u informativnim emisijama. To se dešavalo iako je izbornim zakonom jasno zabranjeno korišćenje javne funkcije za promociju kandidata na izborima.
U toku cijele kampanje informativni prostor javnog servisa korišten je za promociju stavova funkcionera SNSD-a koji su dobili gotovo 11 sati programa dok su se funkcioneri SDS-a pojavljivali 7 minuta i 24 sekunde.
Zloupotrebe javnih resursa
Tokom praćenja predizbornog perioda TI BiH je zabilježio 154 slučaja koji ukazuju na korišćenje javnih sredstva za potrebe izborne kampanje.
Najviše (76) primjera odnosi se na otvaranje javnih radova u ovom periodu, a druga najučestalija pojava su podjele jednokratnih pomoći različitim kategorijama stanovništva što je jasno zabranjeno izbornim zakonom.
Zbog toga je TI BIH je podnio prijave protiv načelnika opštine Ugljevik i njegovog zamjenika jer su posjetili Dom penzionera dajući po 100 KM za 473 penzionera sa najnižim penzijama. Načelnik opštine Stanari dodjelio je novčanu pomoći za kupovinu ogreva socijalnim kategorijama, dok je načelnik opštine Foča kao i za prošle izbore dodjeljivao jednokratnu pomoć za nabavku zimnice kao i pomoć višečlanim porodicama. Iako se ne radi o kandidatima na izborima, Izborni zakon zabranjuje javnim funkcionerima isplate jednokratnih davanja od raspisivanja do održavanja izbora.
TI BiH je do danas podnio ukupno devet prijava CIK-u a, a osim zloupotrebe javnih resursa dvije se odnose na preuranjenu kampanju SNSD-a. Bivši predsjednik banjalučkog SNSD-a organizovao je “kotlićijadu” prije početka kampanje koja je imala karakter klasičnog predizbornog skupa, a slično druženje sa kandidatom ove stranke organizovano je i u oktobru u Banjaluci.
CIK je do sada po prijavama TI BiH izrekao SNSD-u sankciju od 6.000 KM za zloupotrebu djece na predizbornom skupu u Istočnom Sarajevu. Takođe na istom skupu Milorad Dodik širio je govor mržnje što je TI BiH takođe prijavio CIK-u, koji je po službenoj dužnosti vodio postupak i izrekao SNSD-u sankciju od 30.000 KM. Takođe prijava je podnesena i protiv ministra finansija BiH Srđana Amidžića zbog izjava kojima se narušava integritet izbornog procesa, ali je CIK smatrao da su one izrečene nekoliko dana prije nego što se ova stranka prijavila za učešće na izborima.
Kampanja za prijevremene izbore u RS bila je značajno manje intenzivna nego uobičajena kampanja za redovne izbore, kako po troškovima tako i po razmjerama zabilježenih zloupotreba koje su u periodu opštih i lokalnih izbora bile dosta značajne. Ipak, TI BIH ističe da je od posebne važnosti sankcionisati zloupotrebe javnih resursa u kampanji jer je mali broj sankcija u prethodnom periodu nije promijenio ustaljeni obrazac ponašanja stranaka i kandidata.