ADVERTISEMENT

U skladu sa Izbornim zakonom BiH, novac za održavanje izbora mora osigurati Ministarstvo finansija i trezora BiH najkasnije 15 dana od dana donošenja odluke o raspisivanju izbora. Taj rok je istekao u petak (12.09).

Ministar Srđan Amidžić (SNSD), nije potpisao odluku i u tom slučaju njegov zamjenik Muhamed Hasanović (SDP), nadležan je za potpisivanje odluke.

Pozicija predsjednika RS je upražnjena nakon što je Centralna izborna komisija oduzela mandat Miloradu Dodiku 18. avgusta, na osnovu pravosnažne presude Suda Bosne i Hercegovine kojom je osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane vršenja javnih funkcija zbog neprovođenja odluka visokog predstavnika.

Za više informacija obratili smo se članu Centralne izborne komisije BiH Željku Bakalaru, koji je za Euronews BiH kazao da je CIK BiH uradio sve što je bilo do ove institucije.

Član Centralne izborne komisije BiH Željko Bakalar (Izvor: Fena)

"Mi smo sve pripremili za naše dalje postupanje. Ali čekamo još formalno odobrenje sredstava iz Ministarstva financija i trezora BiH što je uvjet za nastavak aktivnosti. O tome sve dalje ovisi", pojasnio je Bakalar.

Dodao je da u ovom trenutku ne može ništa više reći.

Dosta pitanja, ali malo odgovora

Bivši član CIK BiH Vehid Šehić za Euronews BiH kazao je da prema Izbornom zakonu BiH, nakon što se donese odluka o održavanju izbora – bilo da su to opšti, redovni ili prijevremeni izbori – država mora uplatiti potrebna sredstva u roku od 15 dana.

"Taj rok je već istekao. Ovdje imamo drugi problem. Prijevremeni izbori moraju se održati u roku od 90 dana od dana prestanka mandata predsjedniku Republike Srpske. Dakle, 90 dana je taj zakonski rok. Ne mogu se održati prije isteka 30 dana, već u periodu između 30. i 90. dana. U tom okviru izbori moraju biti održani", pojasnio je Šehić.

Podsjećamo, CIK Bosne i Hercegovine 6. avgusta je usvojila odluku o oduzimanju mandata predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, nakon pravosnažne presude Suda BiH.

Bivši član CIK BiH Vehid Šehić (Izvor: Pod lupom)

Šehoć kaže da se sada postavlja pitanje – da li se može probiti rok od 90 dana?

"To je jedno ozbiljno pravno i političko pitanje. Kada su u pitanju opšti ili lokalni izbori, zna se – oni se održavaju prve nedelje u oktobru. Jednom se desilo da sredstva nisu bila uplaćena na vrijeme, pa je Centralna izborna komisija pomjerila izbore za 15 ili 20 dana ili čak mjesec dana", podsjetio je Šehić, te dodao da u slučaju opštih ili lokalnih izbora ne postoji zakonski rok od 90, kao što je to precizirano u slučaju prijevremenih.

Prema njegovim riječima, Centralna izborna komisija ne smije preduzimati nikakve radnje koje se tiču javnih nabavki, tendera i svega što iziskuje materijalna sredstva, ukoliko ta sredstva nisu osigurana na vrijeme.

"Ne smiju ulaziti u bilo kakve aktivnosti bez pokrića – uključujući i štampanje glasačkih listića i drugog izbornog materijala. Kada sam razmišljao šta bi trebalo da se uradi, s obzirom da Centralna izborna komisija donosi tu odluku, zabrinjava me tih 90 dana. Kod lokalnih izbora, na primjer, ne postoji striktan rok – mora se objaviti mjesec dana ranije, ali nije precizirano kada tačno izbori moraju biti održani. Tamo postoji rok od 150 dana i zna se da je to prva nedelja", istakao je Šehić.

Intervencija Schmidta?

Podsjetio je da je već zabilježen slučaj kad Srđan Amidžić nije potpisao odluku kojom bi se odobrilo 106 miliona maraka za nabavku novih tehnologija – skenera, elektronske identifikacije birača, itd.

"Tada je visoki predstavnik donio odluku da, ukoliko ministar finansija, koji po zakonu ima ovlaštenje, odbije da potpiše, onda može potpisati i njegov zamjenik. To se i desilo. Pitanje je da li bi i sada visoki predstavnik morao donijeti sličnu odluku – jer po zakonu, u Vijeću ministara dokumente potpisuje nadležni ministar. Samo ako nije prisutan, bolestan ili sprečen, može ga zamijeniti zamjenik. Sada treba sačekati da vidimo – možda će ministar ipak potpisati danas. Bilo bi ružno da visoki predstavnik opet mora intervenisati. Ali moguće je da će i to uraditi", zaključio je Šehić.

U Izbornom zakonu BiH u članu 14.3 navodi se:

"Ako je neki izabrani organ raspušten odnosno prestane mu mandat u skladu sa ustavom i zakonom, Centralna izborna komisija BiH donosi odluku o raspisivanju prijevremenih izbora kojom se utvrđuje tačan datum održavanja izbora. Prijevremeni izbori održaće se u roku od 90 dana od dana raspuštanja izabranog organa, odnosno prestanka mandata u skladu sa ustavom i zakonom. Od dana raspisivanja prijevremenih izbora do dana održavanja izbora ne može proteći manje od 30 niti više od 90 dana".

Član 14.3 Izbornog zakona BiH (Izvor: PrtSc)

CIK BiH prijevremene izbore raspisao je 28. avgusta 2025. godine, deset dana nakon odluke Suda BiH. Dakle 25. novembra 2025. godine ističe rok od 90 dana od dana raspisivanja izbora. Ovakva situacija u nezavidnu poziciju dovodi upravo CIK BiH, a koji ne može poduzimati nikakve radnje prije odobrenja novca za izbore. Između ostalog, a prema njihovom priznanju, suočeni su i sa manjkom zaposlenih koji bi trebali trebali pripremiti održavanje prijevremenih izbora i to uz korištenje novih izbornih tehnologija.